Glavna tema među političarima, medijima i javnosti proteklih je dana spomen ploča HOS-u s ustaškim pozdravom "Za dom spremni" podignuta u Jasenovcu. Saborski zastupnik HNS-a, Goran Beus Richembergh, gostujući na N1 kazao je kako je rekacija državnog vrha, premijera i predsjednice loša.
“Ja sam kao i mnogi mislio da su to standardi koje smo dosegnuli i da nećemo ispod njih, da postoji minimum konsenzusa što je dobro, a što zlo. Sad se pokazuje da to nije tako. To nije dobro i šalje se loša poruka. Zbog takvog sobnabulnog govora u javnosti kojeg isijavaju politika i političari, zbog toleriranja esktremista dolazi to provale govora mržnje na protalima, društvenim mrežama… Mnogi koji su na društvenoj margini su to izgleda svhvatili kao da je to sad jako ‘in’ i da je dozvoljeno i da to ima pravo građanstva. Prostor je zagađen. Ako smo se mi doveli do toga da nam 2016. opredjeljujući faktor opredjeljujući mora biti odnos prema ustaškome pozdravu, da nam temu poput toga kako nam se zovu trgovi budu centralne teme razvoja otišli smo u jako krivu ulicu.”
Premijer Andrej Plenković predložio je zakon o zabrani simbola svih totalitarnih režima.
VEZANE VIJESTI
“Konsenzusa oko ideoloških pitanja nikad neće biti, toga moramo biti svjesni. No ta šuplja priča da to treba zakonom definirati… Tko predlaže zakone, Agencija za ugljikovodike?! Ako već misli da zakoni nisu jasni, onda vlada mora predložiti tekst, zakon. Neka daju prijedlog, ali javna rasprava o zakonu koji ne postoji je šuplja priča. Mi imamo zakon koji jasno govori o tim stvarima, imamo mišljenje Ustavnog suda. sad se svi prave kao da ne postoje pravni okviri”, smatra Beus Richembergh te dodaje ta je posrijedi funkcioniranje pravne države, da je na potezu Vrhovni sud na potezu da tu praksu izjednači i da tu “nema filozofiranja”.
‘Da netko digne ploču koja veliča zločine komunista i nju bi trebalo maknuti’
Različita tumačenja i gledišta imaju i povjesničari. Ono što smeta dio njih je činjenica da nisu kažnjeni zločini počinjeni isključivo nakon 1945. pod petokrakom.
“Nitko negira da tih zločina nije bilo. To su krivci koji su više-manje svi umrli, ne znam kako bismo to trebali riješiti. Bilo je podignuto nekoliko optužnica i pokušalo se… To je pitanje sudova, odvjetništa, a ne Vlade.. Ako bilo tko ima kakva saznanja o zločinima dužan je to prijaviti. Ne mogu povjesničari određivati što je zakonito, a što nije. Oni mogu dati doprinos raspravi, koliko su neke činjenice fundirane, ali i oni su ti koji ideološke prijepore dodatno produbljuju kada idu u revizionizam, a ne drže se činjenica. Postoji nešto što se zove pravna stečevina, što se zove pravni poredak”, rekao je Beus Richembergh.
Dio javnosti i političara se voli pozivati na europsku Deklaraciju osude totalitarnih režima, no ona ne propisuje vladama kako da se kažnjavaju pojedini simboli.
“Ja ne razumijem o čemu se radi. Svjedočimo recentnim događajima gdje se veliča zločinački režim, abolicijom njegovih zločina. Tko je postavio spomen ploču gdje se veliča zločin komunista? Odmah bi se i ona trebala skinuti. Ne možemo recentne događaje komprarirati s 1945., 1946. Ja sam iz manjine koja je teško stradala u bivšoj Jugoslaviji, no neke stvari moramo činjenično gledati. Imamo žive aktere, događaje čemu smo mi svjedoci. Gdje god postoje živi akteri to moramo sankcionirati. Ovdje govorimo o ljudima koji su živi akteri veličanja zločinačkih režima. Pogledajte što je sud u Nürnbergu rekao o NDH, to je međunarodni sudski pravorijek. Svatko tko ide protiv toga negira sve protiv fašizma. To nije naš put. Pitajte ljude što misle da je važnije, nikad više od 50 posto neće reći da su to teme kojima se sad moramo baviti”, smatra Beus Richembergh.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
