Gost Pressinga Dubravka Merlića bio je predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović.

Što je prodano, što je ostalo, a što se sve još namjerava prodati, samo su neke od tema o kojima je u Pressingu govorio predsjednik DUUDI-ja koji je rekao da upravlja s otprilike 30 milijardi eura.

“Uspjeli smo dosad locirati 1,7 milijuna čestica koje bi mogle biti državne. Od toga je popisano malo preko milijuna”, rekao je Pejnović.

“Nismo izgubili prvu rundu pregovora  u Washingtonu”

Pejnović je i jedan od dvojice hrvatskih pregovarača s mađarskim MOL-om oko INE. Međunarodna arbitraža u Washingtonu je odbila hrvatske prigovore u sporu koji je MOL pokrenuo protiv Hrvatske, a Pejnović smatra da Hrvatska nije izgubila prvu rundu.

“Mislim da nismo izgubili prvu rundu. Toga će biti još jako puno dok se ne raščisti ukupna situacija. Apsolutno je prerano za bilo kakve zaključke i to će trajati još koju godinu. Nismo mi prvi išli na to, prvi je išao MOL. Morali smo štiti svoje interese. U plinskom ugovoru nema INE. Formalno, taj je ugovor potpisala hrvatska vlada i MOL. Nagomilala su se određena potraživanja koja se trabaju riješiti”.

Pejnović je naglasio da nema problema s ministrom Vrdoljakom pogotove u pregovorima.

“Kad se pregovara s MOL-om mi sebi nismo dozvolili neku razliku. Svatko ima posebne poglede, ali u fazi pregovora takvo nešto nije moguće. Nama je INA od velikog interesa”.

“Čim spomenete privatizaciju u narodu izazovete frustraciju. To znači da su napravljena dva zločina. Jedna je stvar kad firma izgubi tržište, a druga kad joj propadnu tehnologije. Oba ta “zločina” su prisutna. Mađari su s time uspjekli bolje proći. Razvijajući svoj posao zanemarili su naš, sisački i riječki. Oni su u INI dobro utjecali na interne pokazatelje, ali su stradali nacionalni interesi. INA nije u gubitku, ali je manja proizvodnja. Svi oni pokazatelji koji su reformom INE trebali biti bolje su prošli loše, a zaštitili su se Mađari”.

Pejnović smatra da nitko od ponuđača za MOL-ov udjel koji su se pojavili nije dovoljan jer nama treba novo tržište i nove tehnologije.

 Osvrnuo se i na problem sisačke rafinerije. “Naša potrošnja je jako mala. Sisak je vrlo upitan. Zatvoriti sisačku rafineriju prije nego se riješi pitanje kud s domaćom naftom je nedozvoljivo”.

“Ono što nije kupljeno pripada građanima”

Radnici RIZ-a prosvjeduju i traže ostavku Pejnovića. Optužuju ga za “opsesivnu mržnju i osvetu, nepravdu i zlo kojim tvrtku tjera u stečaj”. Žele da ustupi 56, 7 % dionica RIZ-u za jednu kunu, koji bi ih zatim prodao u sljedećih šest mjeseci radnicima pod povoljnim uvjetima, a prihod uložio u razvoj tvrtke.

“RIZ je privatiziran. Nakon toga otkupljivao je neke dionice i kasnije se pokazalo da su na račune RIZ-a došla neka sredstva koja nisu bila obuhvaćena privatizacijom. Jednostavna je stvar. Na bazi tog novca RIZ bi htio da je to njihovo. Naše je stav da to nije njihovo nego vlasništvo svih građana. Izgleda da je netko nekome nešto obećao i nitko se nije žalio. Mi smatramo da to tako ne može i ono što nije kupljeno pripada građanima.

Tamo je 230 radnika. Neka bude tko hoće vlasnik, ali nema razloga da poduzeće ne posluje dobro i da ne posluje. Ovo ucjenjivanje da bez davanja u vlasništvo tvornica ne može raditi nije istina. To je neodrživa teza grupe ljudi koji su vrlo agresivni. Oni bi sve za jednu kunu. To je bilo po zakonu kojeg već nema sedam – osam godina”.

XRAY

Jeste li spremni otkupiti zemljište za potrebe LNG terminala na Krku?
Da
Je li Hrvatska definitivno odustala od otkupa mađarskog udjela u INI?
Ne
Biste li dali Goli otok u koncesiju za “gay resort” ukoliko to bude financijski najbolja ponuda?
Da
Postoji li alternativa predloženoj monetizaciji autocesta?
Ne
Je li radničko dioničarstvo kakvo nudi RIZ prihvatljiv model za privatizaciju državnih tvrtki?
Ne

Imunološki spašen od stečaja

Pejnović se osvrnuo i na problem Imunološkog zavoda.

“Grad Zagreb se javio na prvi krug natječaja i još njih sedam. Uspjeli smo isplatiti prvu pa drugu plaću bez pozajmica. Tu je bila strašna bitka. Tamo gdje nema tržišne potrebe treba ići u stečaj. Mi smo napravili napor da hrvatske bolnice preuzmu njihove robe. Bilo je važno da te robe ponovno završe u zdravstvenom sustavu jer bi u suprotnom išli u stečaj.

“Procjena je gotova. U toku drugog tjedna vjerojatno će biti odluka Vlade o drugom krugu natječaja i tko da najviše i najbolje uvjete taj će i pobijediti. Jako je važno da te robe koje su od strateškog značaja ostanu u Hrvatskoj i da ga naše zdravstvo koristi”.

LNG od strateškog interesa za Hrvatsku

Pejnović smatra da je LNG terminal od strateškog značenja za Hrvatsku.

“Pred nama je projekt od kontinentalnog značaja. Treba sagraditi dva LNG terminala u Poljskoj i Hrvatskoj. Svjetska situacija se promijenila. Taj veliki projekt povezivanja Poljske i Hrvatske je od strateškog interesa. To je jedan posao koji će biti jako valoriziran”.

“Rusija je zbog situacije s Ukrajinom i odustajanja od Južnog toka apsolutno stisnuta. Pred njima je nekoliko vrlo teških godina. Nadam se da neće napraviti neke gluposti”.

“Ako ponude za monetizaciju budu male onda trebamo odustati”

Neslužbeno se saznaje da su za monetizaciju pristigle tri ponude i da ni jedna nije veća od dvije i pol milijarde eura.

“Ne znam, ali ukoliko ne bude dobra cijana morat će se odustati. Mi nemamo drugog argumenta osim cijene”, rekao je Pejnović i objasnio zašto se autoceste nama ne isplate kada se isplate stranim ulagačima.

“Dvije su grupe argumenata. Prvi je cijena kapitala. Nama cijena kapitala nije dostupna kao velikim svjetskim investitorima iza kojih su ogromni mirovinski fondovi. Drugo je organizacijsko pitanje u kojem bi mi morali dostići sve ono što mogu oni”.

“Končar treba kvalitetnog strateškog partnera”

Pejnović je pojasnio i zašto država želi prodavati udjele u Končaru koji dobro posluje.

“Mi to nismo učinili. Za daljnji razvoj Končara treba se privući novi strateški partner i novi kapital. Elementarno za razvoj Končara je strateški partner, netko s kim će ići ruku pod ruku s novim tehnologijama, ali bez druge veće prodaje.

Mi to nismo prodali i prodavat ćemo kad nađemo strateškog partnera. Varate se ako mislite da Končar ovakav ima budućnost. Mi u svakom slučaju smatramo, a to misli i Uprava Končara, da je potrebno naći strateškog partnera.

Pejnović se kratko osvrnuo i na informaciju da je Goli otok nekad bio u privatnom vlasništvu.

“Treba dostojno oblježiti to mjesto i represiju koja se više nikad ne smije dogoditi. Sve ostalo na Golom otoku, zašto ne? Jedna mala tajna, ljetos je došlo do protesta općine Lopari i grada Raba koji su dokazali da to nije državno. Njihov spor traje od 1989. i oni su sada pred nagodbom i nadam se da će daljnje upravljanje preći njima i da će sve profunkcionirati”.