Dario Čehić, odvjetnik iz Poreča i član Nacionalnog vijeća Mosta, član je NO INA-e. U razgovoru za N1 komentirao je najavu otkupa dionica hrvatske naftne kompanije.
“Odluka arbitraže nije onakva kakvu smo priželjkivali, međutim treba konstatirati da je to samo jedna u nizu odluka koje će se još morati donositi. Imajući u vidu sadašnje stanje suglasja političkih snaga, koje ipak vode brigu o interesima Republike Hrvatske, izgledi su dosta dobri da se ostvare hrvatski interesi”, kazao je Čehić.
Cijena dionica INA-e narasla je 10 posto, no Čehić smatra da to nije zbog najave Vlade o otkupu dionica.
“Jedan razlog je ocjena tržišta da će cijene nafte u jednom srednjoročnom razdoblju rasti, a INA je takva vrsta kompanije da rast cijene nafte pozitivno na nju utječe. Druga je stvar što su investitori prepoznali vrijednost započetih ulaganja u obnovu rafinerija, prvenstveno u pogon za obnovu teških ostataka u Rijeci”, smatra Čehić.
Jedan od glavnih problema u operaciji “vraćanja INA-e” je na koji način to financirati, a da se ne poveća javni dug.
“Mi smo u Hrvatskoj na previše zastarjeli način naučili voditi državne financije. Previše često se dugovi državnih pdouzeća pribrajaju u javni dug. U mnogim zapadnim zemljama su dugovi tih sekotra veći, a naprosto se ne pribrajaju u javni dug države. Najvažnije je da se država ne pojavljuje kao jamac u tom poslu”, odgovara Čehić. Mirovinski fondovi jedan su od način, a iako oni nisu dužni biti poslužni državi, postoji savezništvo fondova i države.
Čehić kaže da je hrvatska strana danas konsolidirana i da su svi bili informirani u roku od nekoliko sati. Za Inina postrojenja u Siriji, koja su opet postala aktualna tema, rekao je da i da zna ne bi smio govoriti, ali da i INA i Republika Hrvatska pomno gledaju što se tamo događa, da su prema dostupnim informacijama postrojenja u funkcionalnom stanju, ali na strani su još uvijek sankcije EU i sigurnosna situaija na tom području je komplicirana.
Važno je da novi strateški partner ima iste interese kao i Hrvatska
Uz to što se ne zna kako će se financirati, ne zna se ni koliko bi to sve trebalo koštati. Prema neslužbenim informacijama, Vlada je MOL-u poslala prvu neformalnu ponudu u visini od 800 milijuna eura, no Mađari navodno traže dvije milijarde.
“Određivanje cijene u ovako velikim operacijama je složena stvar i cjenkanje je samo jedan dio tih operacija. Važno je prepoznati ima li INA budućnost i kakva je ona. Nijedna cijena nije velika za kompaniju koja ostvaruje dobit, a onu koju treba spašavati onda, je cijena vrlo mala. Mislim da ni jedan ni drugi ekstrem kod INA-e ne bi bio točan. Niti je u jako dobrom stanju niti je u jako lošem stanju. U svakom slučaju morat će se angažirati konzultanti koji su u stanju izvesti složenu operaciju procjene”, naglasio je Čehić, a na pitanje o novom strateškom partneru odgovara:
“Važnije od pitanja novca je vizija kakvu investitor ima, da ona bude sukladna onome što Hrvatska treba. Problem s MOL-om je bio što su na INA-u gledali na način na koji nijedna Vlada nije smatrala prikladnim.”
Prema njegovim informacijama, zaposlenici su ohrabreniji nakon najava premijera Andreja Plenkovića. Iako kadrovski oslabljena, INA još uvijek ima kvalitetnu radnu snagu. A koja je reakcija mađarske strane?
“Ne mogu reći da sam dobio povratnu informaciju od njih i nisam siguran da ju oni u ovom času žele dati”, kazao je Čehić.
Način donošenja odluka je reguliran u statutu i jednim dijelom ugovorom između dioničarima. Ti odnosi se ovim pravorijekom arbitraže donekle mijenjaju jer se moraju poštivati neke stvari iz ugovora od 2009., kaže Čehić.
“Rekao bih da to na dnevnoj razini donošenja odluka neće biti previše drastična promjena. Oko nekih vrlo važnih odluka dolazi do razmimoilaženja. Htio bih međutim reći da sam MOL ostvaruje dosta značajan utjecaj na poslovanje INA-e pomoću veza na nižim razinama jer postoji obveza ljudi na rukovodećim pozicijama da sve usklađuju s politikom MOL-a”, upozorava Čehić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.