Vladina odluka da otkupi MOL-ove dionice Ine financira prodajom 25 posto HEP-a izazvala je žestoke reakcije političke oporbe, a nezadovoljstvo raste i u redovima Vladinog partnera Mosta.
Najdalje je otišao saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras koji traži referendum.
Prema nekim procjenama, za otkup dionica Ine Vlada bi trebala skupiti najmanje milijardu eura. Tportal je napravio analizu koje bi se još tvrtke iz državnog portfelja mogle privatizirati kako bi se namaknula sredstva potrebna za podržavljenje Ine.
Država je vlasnik petstotinjak tvrtki, ali u većini slučajeva riječ je o manjinskim udjelima neznatne vrijednosti. U većinskom vlasništvu države je pedesetak kompanija, ali one najvrednije zbog strateške važnosti i netržišnog karaktera ne smiju u privatizaciju. Riječ je o tvrtkama koje upravljaju javnim dobrima poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, Hrvatskih autocesta….
U energetskom sektoru država, uz HEP, posjeduje strateške tvrtke Jadranski naftovod (JANAF), Plinacro i Podzemno skladište plina koje raspolažu vrijednom infrastrukturom. Najveću vrijednost ima JANAF koji se bavi transportom i skladištenjem nafte i naftnih derivata. Državni udjel u ovoj kompaniji trenutačno na burzi vrijedi oko 4,2 milijarde kuna.
U privatizacijskom bubnju moglo bi se naći i dvadesetak državnih kompanija iz drugih sektora. Najviše novca moglo bi se dobiti od prodaje udjela u Hrvatskoj poštanskoj banci, Croatia osiguranju, Podravci i ACI-ju.
Vrijednost manjinskog državnog udjela od dvadesetak posto u Podravci trenutačno vrijedi oko 536 milijuna kuna. Međutim, privatizacija koprivničke kompanije uvijek je bila vruće političko pitanje, zbog čega su propali svi dosadašnji pokušaji prodaje. Hrvatska poštanska banka (HPB) posluje sve bolje nakon provedene dokapitalizacije u kojoj je sudjelovala država s privatnim investitorima. Državni udjel u toj banci trenutačno vrijedi oko 915 milijuna kuna.
Brzo bi se mogao privatizirati i državni udjel u lancu marina ACI za koji su već pokazali interes veliki igrači (Dogus grupa, Adris grupa). Za udjel u ACI-ju država bi mogla inkasirati oko 560 milijuna kuna.
Potencijalni kandidati za privatizaciju su i zračne luke od kojih je ona najvrednija (u Zagrebu) već dana u koncesiju, Hrvatska lutrija, Jadrolinija, Narodne novine i Hrvatska pošta, piše tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.