Kako se porezna reforma odražava na male tvrtke?

Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Malim tvrtkama smanjen je porez na dobit, ali njihovi direktori više neće moći izbjegavati plaćanje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Bez obzira na to jesu li prijavljeni na minimalac ili uopće nisu u radnom odnosu, morat će platiti doprinose na propisanu osnovicu kao što to moraju činiti obrtnici i slobodna zanimanja.

Poreznom reformom Vlada je išla na ruku malim poduzetnicima smanjivši im porez na dobit s 20 na 12 posto. Međutim, istovremeno im je povećala neke druge obveze. Tako će direktori koji su dosad bili prijavljeni na minimalac i u skladu s tim plaćali doprinose ubuduće morati doprinose plaćati na uvećanu osnovicu.

Po novim pravilima plaća zaposlenog člana uprave, izvršnog direktora ili upravitelja zadruge kao osnovica za plaćanje doprinosa za puno radno vrijeme ne može biti niža od 5.030,35 kuna (umnožak svote prosječne plaće i koeficijenta 0,65), analizira tportal.

To znači da si direktori i dalje mogu isplaćivati minimalac koji sada iznosi 3.276 kuna bruto, ali mjesečno moraju platiti minimalno 1.871,29 kuna doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Na taj način direktori trgovačkih društava izjednačeni su s obrtnicima koji plaćaju doprinose na istu osnovicu.

Doprinose moraju plaćati i direktori koji nisu u radnom odnosu (tvrtke bez zaposlenih) ako nisu zaposleni negdje drugdje. Njima je osnovica za obračun doprinosa još viša. Propisana je u visini prosječne plaće, što za 2017. iznosi 7.739 kuna bruto.

To znači da se vlasniku tvrtke sada više isplati zaposliti direktora jer će tako imati manje obveze prema državi.

No zakonske izmjene ostavile su dovoljno prostora poduzetnicima da izbjegnu uvećanu osnovicu za doprinose. To mogu učiniti tako da direktora prijave na pola radnog vremena te u tom slučaju doprinose plaćaju na pola osnovice (2.518,18 kuna).

Također, ako odgovorna osoba ima status prokurista, nije obvezna plaćati doprinos na propisanu mjesečnu osnovicu.