O prvih sto dana vlade Andreja Plenkovića i problemima koji su pred njom, u Novom danu je govorila bivša premijerka Jadranka Kosor.
Vlada Andreja Plenkovića je u prvih sto dana dobila ocjenu 2,3, što je najgora ocjena zadnjih četiriju vlada. Govori li to nešto o Vladi ili o samim uvjetima?
“Ja svakako ne bih školski ocjenjivala jer to nikad ne radim i mislim da nema previše smisla. Sto dana je još nedovoljno da bi se stekao ukupan dojam. Istraživanje je pokazalo jedan trend koji bi trebalo uzeti u obzir, a to je da 50% ispitanika kaže da ne idemo u dobrom smjeru. To bi premijer svakako trebao imati u vidu. Svaki početak vlade treba gledati i u okolnostima. One su u jednom dijelu bile povoljne – gospodarski rast koji je velikim dijelom zaslužan jer smo članica EU. Kad Plenković kaže “ako je ovo medeni mjesec, malo tko bi se ženio”… Ne, mislim da su on osobno i vlada imali lijep tretman u većini medija. I činjenica da je velik dio porezene reforme rađen u bivšoj vladi…
Treba gledati iz dva aspekta – obećano i ostvareno. Ono što je obećano, a nije se ostvarilo je smanjivanje opće stope PDV-a. Ono što se nije obećavalo, a dogodilo se je povećanje PDV-a ugostiteljima. Govorilo se o delimitiranju rodiljnih naknada, vidimo da se ono neće ostvariti. Bolje bi bilo govoriti o 100 dana vlasti, a ne o 100 dana vlade. Neki poslovi koji su trebali biti odrađeni u Saboru… Još uvijek se nisu dogovorili u DSV-u, koji u krnjem sastavu donosi odluke. S druge strane, mislim da bi upravo parlament trebao braniti dignitet institutcija kojem je sam dao ovlasti, a to su Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i Odbor za etiku.”
VEZANE VIJESTI
Otkup dionica INA-e i privatizacija HEP-a očito su najveći izazov premijera. HDZ je u svom programu najavljivao da neće privatizirati “obiteljsko srebro”. Je li pozicija Andreja Plenkovića tu osjetljiva?
“Vidjeli smo da oko privatizacije HEP-a postoje disonantna mišljenja i u predsjedništvu HDZ-a. To je nešto o čemu bi Plenković trebao voditi računa. U atmosferi gdje se javno puno ne govori, za razliku od SDP-a gdje perje leti po medijima, iz HDZ-a ne ide puno van, ali ono što je izašlo je indikativno. Ivana Maletić i Darko Horvat imali su hrabrosti javno iznijeti svoj stav. Vjerojatno postoje i drugi koji misle slično, samo se ne usude to reći.”
Drugi problem je komplicirana suradnja s Mostom. Odnose su obje strane ocijenile četvrokom, no je li to zaista tako?
“Od onih sedam jamstava, većina onih najkrupnijih još ne dolazi u drugo čitanje. Petrov je jučer rekao nešto zanimljivo – da je to konačno suradnja u kojoj se može imati svoj stav. Kako on vidi imanje stava se vidi u kada su ga prije nekoliko dana pitali o ministru Barišiću, a on je rekao da neće komentirati, da on govori samo o svoja četiri ministra. Kakva je to suradnja u kojoj se ne razmatra svaki problem koji ima Vlada? To je pitanje koje treba razmatrati i Most i oko čega Petrov mora imati stav.”
Premijer žestoko brani Barišića. Je li točna njegova procjena da je ovo puno širi udar na Vladu ili na njega samog? Koliko će izdržati u takvoj poziciji?
“Ja bih voljela da gospodin Plenković ima viziju znanosti i obrazovanja kakvu ima gospodin Đikić, a ne viziju koju ima Barišić. Vidjeli smo da tu ima još puno detalja i podataka o Barišiću.”
U startu je zapravo trebao predložiti osobu nekog drugog profila. Kad je već ovako, vjerojatno se u krugovima bliskim Plenkoviću računa da će ta bura proći i vjerojatno su se dogovorili da to treba istrpjeti. Mislim da nastoje učiniti sve da se ne dogodi da iz vlade izađe bilo koji ministar jer bi to asociralo na prošlu vladu.”
Sporna je i ministrica gospodarstva Martina Dalić. Bila je neprestano u medijima kada se govorilo o INA-i i HEP-u, a sada nije ni u Savjetu za INA-u, a na pitanja odgovara da to nije u njezinoj nadležnosti.
“Premijer, kad je predstavljao taj savjet, je rekao da će Dalić i dalje sudjelovati u svemu, što je naravno i logično. Kad je netko tako visoko pozicioniran on mora sudjelovati. Zanimljivo je vratiti se na izjavu Dobrovića koji je rekao da su za taj mdel saznali iz medija i da je on došao od Dalić. Ona je iznimno vrijedna i trudi se iskoristiti priliku da bude uspješna.
Osobno ne bih tako brzo ishitreno reagirala oko INA-e, nego bih prije toga nastojala okupiti stručnjake koji sve znaju. Ne bih tako brzo izašla s tim modleom jer sam sigurna da te modele nije bilo moguće detaljno izraditi i analizirati u tako kratkom vremenu. Očito je da se uzelo nešto što je radila Milanovićeva vlada, koja na kraju dana nije išla u prodaju HEP-a.
U svibnju su lokalni izbori, a HDZ još uvijek nema kandidata za Zagreb. Je li to problem?
“Mislim da su već morali izaći s kandidatom za Zagreb. Jedna tako velika stranka je davno morala imati kandidata. Zagreb je, naravno, mjerilo mnogih stvari. Logički bi bilo da se ide s najjačim kandidatom. Očito da ne postoji niti suglasje, a bojim se da kako vrijeme više ide da će i oni koji su možda u igri odustajati jer ne vide da u kratkom vremenu mogu nešto učiniti.”
HDZ je radio anketu i među članstvom i među građanstvom. U njoj su bili Domagoj Ivan Milošević, Drago Prgomet, Zlatko Hasanbegović i Andrija Mikulić. Prema informacijama, Mikulić koji je predsjednik zagrebačke organizacije je bio u posljednji u obje. Među članstvom je najbolji bio Hasanbegović, a među građanima Prgomet. Kako vidite mogućnost da Hasanbegović bude kandidat?
“Teško mi je prognozirati. Hasanbegović ne bi imao osobite šanse. Spekuliralo se s Prgometom dugo vremena, nakon njegovog prelaska u HDZ. Ne znam zašto se na tome nije radilo do kraja. Mislim da bi on bio sasvim respektabilan kandidat.
Ako Mikulić, kao predsjednik stoji najlošije, onda je to isto poražavajuće. Predsjednik gradskog odobora se mora isprofilirati kao osoba koja mora biti u prvom trenutku prvi kandidat. To će možda otvoriti i nove rasprave unutar gradskog odbora.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
