'Vrlo je čudno da je Božo Petrov podnio kaznenu prijavu protiv uprave koncerna Agrokor i Ivice Todorića kao fizička osoba', kazao je odvjetnik Veljko MIljević u razgovoru za N1 televiziju
Podsjetimo, zbog navodnih sumnji u falsificiranje financijskih izvješća koncerna Agrokor predsjednik Sabora Božo Petrov podnio je kaznenu prijavu protiv uprave Agrokora na čelu s vlasnikom Ivicom Todorićem. Petrov je prijavu podnio kao fizička osoba, a ne po funkciji predsjednika Hrvatskog sabora te je kazao da je ona njemu ”usputna’‘.
VEZANE VIJESTI
Kaznena prijava nije strogo formalni akt, istaknuo je odvjetnik Veljko Miljević i objasnio da kaznenu prijavu mogu podnijeti i obični građani, koji za nju ne moraju podastrijeti i dokaze, a ona može biti podniijeta i u usmenom obliku, a DORH i policija su ti koji moraju provjeriti.
‘Dužnost je DORH-a, kojemu se prijava podnosi da se bez obzira tko ju je podnio, ako se u njoj navodi osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti, iste i ispita’.
Miljević je podsjetio i da je svaki građanin, ako ima sumnje u počinjenje kaznenog djela, dužan podnijeti prijavu što se i navodi u Kaznenom zakonu i stoga ”Petrov nije učinio ništa nedozvoljeno time što je kao građanin podnio prijavu”.
Istaknuo je i da je lažno prijavljivanje kaznenog djela, ako znate da nešto lažno prijavljujete, također kazneno djelo, no smatra da u Petrovljevom slučaju to nije lažna prijava. ‘Ono što ne znamo je što se u toj kaznenoj prijavi navodi, ali sudeći i prema njegovoj izjavi on se poveo za izjavom potpredsjednika ruske banke da su lažirana financijska izvješća. Ta je izjava tijekom jučerašnjega dana ublažena u smislu da se tvrdilo kako nije bilo lažiranja, nego određenih nepravilnosti’, podsjetio je Miljević i dodao kako s obzirom na to da Petrovljevu kaznenu prijavu nije vidio crno na bijelom, ne može ju niti komentirati, ali se može probati dokučiti o čemu je riječ.
Bi li javnost trebala imati uvid u kaznenu prijavu, izričitoga odgovora nema, naglasio je Miljević, ali činjenicu da je Petrov podnio kaznenu prijavu kao običan građanin, a ne kao šef Sabora smatra ‘krajnje neobičnom”.
Na novinarsku opasku da se Petrov kao šef Sabora sastaje s predstavnicima Agrokora i kao dio vlasti sudjeluje u procesu izrade Zakona o sistemski važnim tvrtkama, koji je javnost, i ne samo šira, nego i stručna prozvala ”Lex Agrokor”, a on naglašava da je prijavu podnio kao građanin, te pitanje je li to neobičan položaj Petrova i može li se odvojiti te njegove dvije uloge, Miljević je odvratio: ”Vrlo je čudno da je Božo Petrov podnio kaznenu prijavu protiv uprave koncerna Agrokor i Ivice Todorića kao fizička osoba”.
”Vrlo je čudna pozicija da je podnio prijavu kao fizička osoba, a ne možemo izbjeći činjenicu da je on na čelu predstavničkog tijela”, kazao je Miljević i dodao kako ima obaveze i dužnosti. Upozorio je na njegovu ”dvojnost” i kazao da je ”teško razlučiti jedno od drugog te da je teško fizički podijeliti čovjeka”.
”Međutim, u ovakvoj situaciji čiju nam važnost i svu suptilnost premijer Andrej Plenković neprekidno naglašava, podnošenje kaznene prijave ne bi smjelo biti usputno kao što je Petrov kazao. Ona bi trebala biti obrazložena i u njoj bi trebalo biti sve detaljno navedeno”, istaknuo je Miljević koji se nada da nije sve na izjavi potpredsjednika ruske banke koja je u međuvremenu i ublažena.
Postavlja se, doduše, pitanje može li Petrov kao fizička osoba iskoristiti i saznanja koja je dobio u službenim razgovorima, na što je Miljević kazao da je to ”nemoguće isključiti, ali da on vjeruje onome što je prenijeto u medijima”. ”Čini mi se da je prijava vrlo općenita i da je vrlo kratka te da tu nema naročitog pozivanja na dokaze, a to se od građanina ni ne može tražiti”.
Naposljetku, što se tiče moguće protuustavnosti kada je riječ o ”lex Agrokoru”, MIljević je, ogradivši se da nije stručnjak za ustavno pravo, ali ima za njega interes, podsjetio na izjave dvoje ustavnopravnih stručnjaka teoretičara Branka Smerdela i Sanje Barić te praktičara suca i stručnjaka za trgovačko pravo Mislava Kolakušića u kojima su iznijeli opravdane razloge za sumnju da taj zakon, ako bude donesen ovako kako je dosada komuniciran, neće biti u skladu s Ustavom.
