Žena - predsjednica. A jedno vrijeme i vladu je vodila premijerka. Zvuči zaista kao da je u Hrvatskoj pobijedila ravnopravnost spolova. No, zapravo, kada je u pitanju broj žena u hrvatskoj politici, stanje je daleko je od bajnog!
Krenimo od najviših pozicija: potpredsjednica i ministrica u posljednje tri Vlade. U aktualnoj Vladi Andreja Plenkovića sjede 4 ministrice od kojih je jedna potpredsjednica. Tihomir Orešković tri je resora povjerio ženama, ni jedna nije bila potpredsjednica. Na početku mandata Zorana Milanovića bilo je pet ministrica, no nakon smjena, na kraju ih je ostalo tri. Od toga su dvije bile potpredsjednice.
Na posljednjim prijevremenim izborima, u Sabor je izabrano najmanje žena i to u 16 godina. Dakle, još od 2000. godine kada je bilo najviše zastupnica. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tada su naime, od 151 zastupnika u Sabor izabrane 33 žene odnosno 21,9%. Slijedeće dvije godine izmjenivali su se pad i rast, a od 2007. broj izabranih žena u Sabor je u konstantnom padu što je kulminiralo na posljednjim izborima – u Saboru je tek 19 žena.
Kada se pogleda ukupan broj žena koje su uopće kandidirane na raznim stranačkim i nezavisnim listama, u odnosu na broj muških kanidata najviše ih je bilo 2015. godine – kandidatkinja je bilo 41 posto. Broj žena na listama nije proporcionalan broju izabranih žena pa je u periodu od 16 godina postotak izabranih bio između gotovo 4 posto i manje od dva posto.
Na lokalno-političkoj sceni slična slika. Na posljednjim lokalnim izborima 2013. od 21 županije, što uključuje i grad Zagreb, tek je jednu osvojila žena. I to Sisačko-moslavačku. Od 54 zamjeničke funkcije, žene su preuzele tek njih 13. Od 127 gradova, njih 11 je izabralo gradonačelnicu. Muškarci dominiraju i na zamjeničkim fukcijama. Tu su titulu dobile tek 54 žene. I općine vode pretežito muškarci: 400 je načelnika, 28 načelnica. Dok ukupno 85 žena zamjenjuje načelnike. Dakle, više je muškaraca i na tim fukcijama. Takva je bila situacija nakon izbora, no u međuvremenu je došlo do promjena.
Pa tako jedina izabrana županica Marina Lovrić Merzel to više nije, podnijela je ostavku zbog USKOK-ovih optužnica. Ipak, jedna žena obnaša dužnost župana. Sanja Bošnjak koja je naslijedila Tomislava Tolušića koji je postao ministar. Što se tiče gradova, trenutno je 9 gradonačelnica dakle tri manje nego nakon izbora. Primjerice, Josipa Rimac je podnijela ostavku zbog HDZ-ove parlamentarne izborne kampanje. I dalje je isti broj općinskih načelnica kao i nakon izbora.
Nešto bolja je bila situacija 2013. kada je u pitanju broj žena u skupštinama i vijećima. U županijskim skupštinama i gradu Zagrebu sjedilo je 20,7 posto žena. Od toga najviše u Gradu Zagrebu, njih 18. A najmanje u Zadarskoj županiji – tek 4 žene. Više je članova u vijeću gradova, pa je i više žena, no ne puno, 23,3%.
A što je famoznom ženskom kvotom koje obvezuju stranke da na listama kandidiraju 40% žena? One naime postoje, ali se ne poštuju godinama. I to s blagoslovom. Zašto? Zbog pravne zavrzlame i različitog tumačenja Zakona i odluka Ustavnog suda.
Naime Zakonom o ravnopravnosti spolova iz 2008. liste koje nemaju 40% žena novčano se kažnjavaju, a definiran je i period prilagodbe. Dakle, kvote se moraju primjeniti najkasnije na trećem redovnom izbornom ciklusu.
Međutim, drugi Zakon, onaj o izboru u Sabor imao je članak po kojem bi se svaka lista koja nije ispoštivala kvotu ukidala. Ustavni sud je taj članak ukinuo. I tada dolazi do zavrzlame jer dio obrazloženja te odluke Državno odvjetništvo, koje treba pokretati procese protiv političkih stranaka,
tumači da za svaku vrstu izbora posebno vrijedi period prilagodbe od tri redovnam izborna ciklusa.
Zato nisu pokretali postupke ni nakon izbora 2015., ni 2016. jer su to bili prijevremeni izbori.
Ustavni sud poslao je upozorenje DORH-u zbog takvog tumačenja, no DORH nije odustao i dalje smatraju da nema uvjeta.
No, po toj logici DORH-a, bila ona sporna ili ne, kazni bi se trebale bojati stranke na nadolazećim izborima jer oni su treći redovni od kada je Zakon stupio na snagu. A sankcije nisu male: 40 tisuća kuna za županijske i gradske liste te 20 tisuća kuna za općinske liste koje ne poštuju kvote.
