Vlada HDZ-a i Mosta raspala se drugi put. Prvi je put uzrok bio sukob partnera oko slučaja Ina - MOL, a ovoga je puta koaliciji presudio Agrokor. Tportal donosi kronologiju zajedničkih vlada HDZ-a i Mosta.

HDZ je sve donedavno Most prezirao tajno, a tek posljednjih dana to čini javno, dok se s druge strane Mostu što javno, a još više tajno, cijelo vrijeme gadio HDZ i mnogo toga što je ta stranka činila u svojoj povijesti. Uz iznimku Tuđmanova vodstva u Domovinskom ratu i njegove presudne uloge u stvaranju samostalne Hrvatske. Rađanje njihove prve Vlade bilo je drastično drukčije od formiranja druge. Nakon parlamentarnih izbora 2015. (održanih 8. studenoga) uslijedio je pravi politički triler tijekom paralelnih pregovora Mosta s HDZ-om, odnosno SDP-om oko formiranja parlamentarne većine, piše tportal.

Tijekom dvomjesečnih mučnih i iscrpljujućih pregovora punih obrata, na koncu je lider Mosta Božo Petrov otkantao šefa SDP-a Zorana Milanovića te se odlučio za koaliciju s HDZ-om Tomislava Karamarka. Kompromis je bio instaliranje nestranačkog, uvezenog premijera Tihomira Oreškovića. Ni godinu kasnije, nakon lanjskih izvanrednih parlamentarnih izbora (održanih 11. rujna) pravih poslijeizbornih pregovora de facto nije ni bilo. Božo Petrov i tada friški predsjednik HDZ-a Andrej Plenković brzo su dogovorili novu koalicijsku vladu na čelu sa šefom HDZ-a.

Premijer Tihomir Orešković i njegova vlada koja je potvrđena u Saboru 22. siječnja 2016., brzo se pokazalo, od početka nije imala velike šanse dočekati prirodni kraj četverogodišnjeg mandata. Brzo nakon početka rada Oreškovićeve administracije žestoko su se sukobili prvi potpredsjednik Vlade i šef HDZ-a Tomislav Karamarko i njegova desna ruka Milijan Brkić s Mostovim ministrom unutarnjih poslova Vlahom Orepićem.

HDZ je Orepića želio svesti na poslušnika koji će samo izvršavati naredbe oko kadroviranja i operativnog vođenja policijskog aparata, a koje će mu stizati iz središnjice HDZ-a. Iz te bitke Orepić je izašao kao pobjednik, a ubrzo potom Karamarko je ušao u veliki klinč s premijerom Tihomirom Oreškovićem jer je šef HDZ-a želio kontrolirati SOA-u i imenovati svog čovjeka za čelnika tajne službe. Lider Mosta i potpredsjednik Vlade Božo Petrov stao je na Oreškovićevu stranu, a potom su se zaredali gotovo svakodnevni ratovi Mosta i HDZ-a oko kadroviranja u državnoj administraciji te u Saboru oko brojnih zakonskih prijedloga.

S druge strane, Vlada Andreja Plenkovića započela je mandat u puno mirnijoj atmosferi, odnosi njega i Petrova bili su podnošljivi, ponekad se činilo da se ovaj put koalicija HDZ-a i Mosta može sinkronizirati u hodu. Krivo. Trzavice su ubrzo počele, doduše ispočetka ne oko suštinskih pitanja, sve dok se najveći hrvatski koncern Agrokor nije počeo raspadati. Petrov i njegovi zastupnici nasrnuli su na Ivicu Todorića, implicitno prijetili njegovim uhićenjem, a Plenković i njegova potpredsjednica Martina Dalić Agrokoru su pristupili sasvim drugačije. Druga Vlada HDZ-a i Mosta raspala se oko slučaja Agrokor i prethodnog angažmana ministra financija Zdravka Marića u toj korporaciji.

Stvar se potpuno užarila nakon što su iz Mosta sugerirali Plenkoviću da se riješi svog ministra financija Zdravka Marića zbog njegova prethodnog angažmana u Agrokoru. I tu je koalicija ozbiljno počela pucati. Lani je okidač za početak raspada Oreškovićeve vlade bilo otkriće tjednika Nacional o dubokoj povezanosti šefa HDZ-a Tomislava Karamarka i njegove supruge Ane Šarić Karamarko s lobistom mađarskog MOL-a Josipom Petrovićem.

Zbog ionako napetih i kompliciranih odnosa hrvatske Vlade s MOL-om oko upravljanja Inom, Petrov je tražio da Karamarko napusti Vladu. Šef HDZ-a neko je vrijeme odolijevao pritiscima i javnosti i Mosta, da bi lani 15. lipnja dao ostavku na mjesto prvog potpredsjednika Vlade. Potom su HDZ-ovi zastupnici uz podršku oporbe, a protiv volje Mosta, srušili Vladu Tihomira Oreškovića. Karamarko je stranci obećao da će preslagivanjem parlamentarne većine HDZ održati na vlasti i formirati novu vladu u kojoj neće biti Mosta. Akcija nije uspjela i 21. lipnja Karamarko je primoran povući se i s čela HDZ-a. To je bio zadnji čin raspada prve koalicije HDZ-a i Mosta, koja je trajala samo pet mjeseci.

Druga koalicija HDZ-a i Mosta pukla je de facto u petak (28. travnja), samo pola godine otkako je Vlada Andreja Plenkovića potvrđena u Saboru (19. listopada 2016.) Andrej Plenković najurio je u četvrtak Mostove ministra iz Vlade formalno zato što su glasali protiv njegova ministra financija Zdravka Marića, a zapravo je pravi razlog raspada sustava to što je i u jednoj i u drugoj stranci potpuno sazrela spoznaja da HDZ i Most jednostavno ne mogu zajedno.

Osim sukoba oko Agrokora, akcelerator raspada druge koalicijske Vlade HDZ-a i Mosta nadolazeći su lokalni izbori. U mnogim općinama, gradovima i županijama upravo su te dvije stranke najljući rivali. HDZ i Most jednostavno love u istom i vrlo sličnom biračkom bazenu, a njihovi sukobi kao da su predodređeni. Epilog prvog raspada bili su izvanredni izbori čiji su rezultati gurnuli još jednom jedne drugima u krilo. Epilog drugog raspada još nije posve jasan iako su još jedni izvanredni parlamentarni izbori izgledan kraj političkog braka HDZ-a i Mosta. Čak i da ne dođe do novih izbora, brak HDZ-a i Mosta zauvijek je okončan. Jer u slučaju uspješnog preslagivanja HDZ-ovi partneri bit će stranke i pojedinci puno drugačiji od Mosta, piše tportal.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.