Kada se činilo da je premijer Andrej Plenković već uspio prebroditi novu krizu vlasti stvari je ponovno "zakuhao" Zlatko Hasanbegović kada je odlučio biti na listi Brune Esih. Taj potez na kraju ga je i koštao članstva u HDZ-u, no ne prije nego što je oštro napao Plenkovića i neke druge članove stranke i Vlade, najbliže Plenkovićeve suradnike.
No tko je zapravo bivši ministar kulture kojeg mnogi nazivaju novom ikonom desnice?
Kad se i kako pojavio kao kandidat za ministra kulture?
Sredinom siječnja 2016. mediji su naveliko pričali o kadrovskoj križaljci nove vlade HDZ-a, kojem je tada na čelu bio Tomislav Karamarko, i Mosta. Veliki upitnik bio je nad imenom budućeg ministra kulture, resora koji uvelike oblikuje ideološki smjer neke vlade. Spominjala su se razna imena koja bi trebala stolovati u Runjaninovoj i upravljati Ministarstvom s najmanjim budžetom, ali ne i najmanjim značenjem. No u špekulacijama se ime Zlatka Hasanbegovića, dotad javnosti nepoznatog povjesničara, nije pojavljivalo.
I službeno 21. siječnja 2016. novi ministar kulture postaje Zlatko Hasanbegović. Lijevo orijentirani mediji i političari se zgražaju, desni likuju. Izbor Hasanbegovića, kojem je u fokusu istraživačkog rada novija hrvatska povijest i povijest BiH, a opsesija su mu arhivi, iznenadio je sve
No Tomislav Karamarko rekao je svoje, novi ministar bio je njegov izbor. A njihova poveznica navodno je Hasanbegovićeva monografija ‘Muslimani u Zagrebu 1878. – 1945.’, u sklopu koje je istraživao i uglednu obitelj Muftić, kojoj pripada i Karamarkova prva supruga Enisa Muftić, piše tportal.
Čime se bavio?
Hasanbegović u ministarsku fotelju dolazi s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Njegov znanstveni fokus uglavnom je usmjeren na povijest muslimanske zajednice u Hrvatskoj i BiH, a posebice u kontekstu političkih previranja u 20. stoljeću. Lik i djelo Ante Starčevića, utemeljitelja pravaša, također se provlači kroz njegove znanstvene radove.
VEZANE VIJESTI
Autor je knjiga ‘Muslimani u Zagrebu 1878.–1945.’ i ‘Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.–1941.’, što mu je i tema doktorskog rada koji je 2007. obranio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu kod Ive Goldsteina.
Hasanbegović, koji je rođen 1973. godine, početkom 90-ih bio je aktivni pripadnik navijačke skupine Bad blue boysa, znan kao Mali Hasan, a sredinom 90-ih postaje predsjednikom Mladeži Hrvatske čiste stranke prava. Otad datira i famozna fotografija sa splitske Rive, na kojoj je navodno mladi Hasanbegović s ustaškom kapom. Kapa ipak nije bila ustaška, nego postrojbe HOS-a.
Bio je i predsjednik Nadzornog odbora Počasnog blajburškog voda te član Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice.
Koja mu je politička platforma
Hasanbegović svoje političko djelovanje temelji na pravaškoj, starčevićanskoj platformi. U kontekstu novije hrvatske povijesti, on je uvjereni antikomunist i antititoist. Političko i povijesno djelovanje usmjereno mu je na žrtve Josipa Broza Tita.
Domovinski rat smatra jedinim temeljem hrvatske državnosti, a njegova izjava o tome da je antifašizam floskula najviše je uzburkala političke duhove u Hrvatskoj.
Oblikovala ga obiteljska prošlost
Njegova antititoistička egida ne čudi s obzirom na njegovu obiteljsku pozadinu. Njegovi baka i djed po majci, Safeta i Sabrija Prohić, iako su bili izvan politike u vrijeme NDH, a tijekom Drugog svjetskog rata posvojili su i spasili židovsku djevojčicu, dolaskom partizana u Zagreb su uhićeni. Djed, koji je bio ugledni industrijalac, smaknut je kao klasni neprijatelj.
Obitelj je ostala bez imovine, velikog broja nekretnina u Zagrebu, uglavnom u samom centru, u Frankopanskoj ulici. Ostao im je tek jedan stan.
Kontroverze vezane uz njegov ministarski mandat
Tjedan dana nakon što je zasjeo na ministarsko mjesto Hasanbegović je raspustio Stručno povjerenstvo za neprofitne medije kojem je zamjerao sukob interesa jer su u žiriju za dodjelu sredstava sjedili ljudi za koje je tvrdio da pripadaju istim interesnim skupinama kao i urednici i izdavači neprofitnih medija kojima su dodjeljivali sredstva.
Da mu je u interesu nakon lijeve, SDP-ove vlade, koja je svojim potezima ideološki polarizirala hrvatsku javnost u javni kulturni prostor donijeti nešto posve suprotno, pokazao je izjavom na početku mandata kada je izjavio da je ključno ‘stvaranje nove nacionalne paradigme kojom će se nova Hrvatska konačno rasteretiti duhova prošlosti i uspostaviti jedan novi nacionalni obrazac koji će integrirati cijelu naciju i prekinuti ideološke sukobe’.
Prijateljstvo s Brunom Esih
Kada su se i gdje točno upoznali, nije poznato, no Brunu Esih, nezavisnu kandidatkinju za gradonačelnicu Zagreba, i Hasanbegovića, koji je ulaskom na njezinu listu u ponedjeljak izbačen iz HDZ-a, mnogi nazivaju političkim blizancima.
Njih dvoje na Institut Ivo Pilar dolaze iste godine, 2001., i to kao znanstveni novaci. Smješteni su soba do sobe, a znanstveni fokus obuhvaća im slične teme, s tim da se Esih ne bavi muslimanskom zajednicom, nego isključivo blajburškom tragedijom i žrtvama djelovanja jugoslavenske tajne službe.
Odnosi s Andrejom Plenkovićem
Iako je Hasanbegovića naslijedio od Tomislava Karamarka, novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ostavio ga je u Predsjedništvu stranke, a dao mu je šansu i na prijevremenim izborima 2016.
Taj nategnuti odnos puca javno u trenutku kada je Hasanbegoviću postalo jasno da u Ministarstvo kulture sjeda Nina Obuljen Koržinek, koja je bila članica Upravnog odbora HAVC-a, čiji je rad on otvoreno kritizirao.
Nekoliko idućih mjeseci proteklo je relativno mirno, no približavali su se lokalni izbori. HDZ je za kandidata u Zagrebu istaknuo Dragu Prgometa, a Hasanbegović nije skrivao razočaranje tom odlukom smatrajući da bi i dalje za stranku najbolja kandidatkinja bila njegova prijateljica Bruna Esih.
Iako je u prošlotjednim dramatičnim previranjima u Saboru Hasanbegović glasao kao odani član stranke, ova, kako on govori, politička makljaža ipak ga je navela da napravi preokret u političkoj karijeri, piše tportal.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
