Konačna odluka tko će sljedećih četiri godine voditi gradove, općine i županije u Hrvatskoj, bit će poznata za manje od dva tjedna, a tada će se znati i koliko smo napredovali ili nazadovali kada je riječ o zastupljenosti žena u predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Prvi krug lokalnih izbora je iza nas, a ovo su bili i prvi izbori na kojima vrijede sankcije za političke stranke koje na izbornim listama neće poštovati uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca. Riječ je o poštivanju odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova, donesenog još prije gotovo 10 godina, prema kojoj na listama mora biti 40 posto podzastupljenoga spola. S obzirom na to da u Hrvatskoj još uvijek nemamo jednaku zastupljenost muškaraca i žena na lokalnoj i regionalnoj razini, kao niti na nacionalnoj, a na štetu žena, odredbu se kolokvijalno naziva ”ženskom kvotom”.
Tko ne poštuje ovu odredbu, dužan je platiti kaznu, a ona iznosi 40.000 kuna za nepoštivanje kvote na svakoj listi za gradsku i županijsku skupštinu te 20.000 kuna za općinska vijeća. Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 374 kandidacijske liste bez kvote, 286 se odnosi na općinska vijeća, 75 na gradska vijeća, a 13 na županijske skupštine. U slučaju da sudovi prekršajnu odredbu tumače tako da se predlagatelje kažnjava za svaku listu pojedinačno u punom iznosu koji piše u Zakonu, u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova izračunali su da bi to značilo da bi predlagatelji kandidacijskih lista ukupno mogli biti kažnjeni s 9,240 milijuna kuna.
Gdje su žene na listama?
Na ovim su se lokalnim izborima za oko 9.500 mjesta natjecali 47.601 kandidat i kandidatkinja, a ukupan broj lista za predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave bio je 2.666 od čega su 374 bile bez kvote, odnosno 14,02 posto po čemu se može zaključiti da su se stranke i koalicije općenito trudile dosegnuti zakonsku kvotu od 40 posto, izračunala je u svojoj opsežnoj analizi Aleksandra Kuratko, izborna stručnjakinja s međunarodnim iskustvom i dugogodišnja suradnica američkog NDI-ja (National Democratic Institute).
S obzirom na to da je na predanim listama bilo 41 posto žena dok ih je 2013. bilo tek 28 posto, riječ je o važnom pomaku, no Kuratko upozorava da se od 374 liste bez dosegnute kvote, 346 (92,51 posto) odnosi na žene, a 28 (7,48 posto) na muškarce po čemu zaključuje da su liste na kojima dominiraju žene zapravo slučajnost.
Velik broj onih koji su predlagali liste zaista se potrudio barem približno dosegnuti zadanu kvotu, napominje Kuratko. Naime, gledano prema broju neadekvatnih lista u odnosu na dosegnute postotke, najviše ih je u intervalu od 30 do 39,99 posto. S druge strane, 107 lista (28,60 posto) od ukupnog broja lista s nezadovoljenom kvotom (374) imaju manje od 20 posto manje zastupljenog spola što predstavlja čak četiri posto od ukupnog broja lista za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne samouprave.
Međutim, manje zastupljenog spola, odnosno žena nema na 15 lista (4,01 posto) od čega je 10 HDZ-ovih lista (Dubravica, Klinča sela, Orle, Pokupsko, Brestovac, Drenje, Unešić, Prgomet, Slivno i Ston), 2 liste HSS-a (Žakanje i Podcrkavlje), jedna lista Hrvatske stranke prava dr A. Starčević (Ražanac) i dvije nezavisne liste (Kistanje i Šestanovac).
Na 46 lista manje zastupljenog spola (Ž) ima manje od 10 posto. Od toga je, uz već navedene liste, sedam listi HDZ-a (Barilović, Cetingrad, Tounj, Baška, Gradac, Runovići, i Ližnjan-Lisignano) i devet koalicijskih lista s njegovim partnerima (Špišić-Bukovica, Škabrnja, Voćin, Magdalenovac, Sali, Nova kapela, Rešetari, Polača, i Poličnik), osam nezavisnih listi/listi grupa birača (Kutina, Škabrnja, Škabrnja, Vrsi, Unešić, Hrvace, Višnjan-Visignano i Orebić), tri liste HSS-a (Farkaševac, Rakovec, Sveti Ilija) te po jedna HSP dr. A. Starčević (Krapinske toplice), koalicije SDP, HSS i HSLS (Vrsi), HNS-a (Sveti Đurđ) i SDSS-a (Biskupija).
Iako se uglavnom radi o manjim jedinicama lokalne samouprave (osim Kutine), ovo pokazuje indolentnost pojedinih stranaka prema zakonskim propisima i pitanju diskriminacije, zaključuje Kuratko.
Gledano geografski po broju lista, veći broj neadekvatnih lista zabilježen je u dalmatinskim županijama, a te Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji.
Gledano u odnosu na ukupan broj prijavljenih lista u svakoj županiji, najveći postotak neadekvatnih listi zabilježen je u dalmatinskim županijama i Gradu Zagrebu.
Gledano po strankama, od 374 liste bez dosegnute kvote, 155 se odnosi na HDZ i njegove partnere, nezavisne liste i liste birača – 89, HSS – 19, HNS i partnere – 12, SDP – 9, Milan Bandić 356 – 7, MOST – 4 i na ostale liste – 62.
Od ukupnog broja neadekvatnih lista, gledano po strankama/koalicijama, HDZ i partneri kandidirali su više od polovine lista na kojima je manje zastupljen spol prisutan s manje od 10 i 20 posto.
Od ukupno 172 liste za županije, devet ih nije zadovoljilo ”žensku kvotu”, a od toga je pet lista HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera (Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Vukovarsko-srijemska županija), dvije nezavisne liste (Koprivničko-križevačka i Šibensko-kninska županija) te po jedna lista MOST-a (Istarska) i Živog Zida (Krapinsko-zagorska županija). Dok se kandidiranje pripadnika manje zastupljenog spola donekle može opravdati u manjim jedinicama lokalne samouprave (općine), za ovu praksu na nivou gradova, a osobito županija, nema opravdanja, zaključuje Kuratko.
”Ženska kvota” kao nužno zlo
Prema podacima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova žene su značajno podzastupljene I kao nositeljice kandidacijskih lista – tek ih je 15 posto bilo na prvom mjestu kandidacijskih lista za općinska vijeća, gradska vijeća i županijske skupštine. Njihova zastupljenost među kandidatima i kandidatkinjama za čelnike i čelnice jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bila je 15 posto, dok su gotovo dvostruko više, odnosno s 29 posto, zastupljene kao zamjenice čelnih ljudi.
Naposljetku, važno je ponoviti da nije samo dovoljno žene staviti na izborne liste, nego je važno i na kojem su mjestu pa kako bi se spriječilo pozicioniranje ženskih kandidatkinja na začeljima kandidacijskih lista, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić preporučuje da predlagatelji pri izradi lista primijene model koji preporučuju Europski parlament i Vijeće Europe: tzv. model par – nepar odnosno zip-sustav prema kojem je svaka druga osoba na kandidacijskoj listi suprotnog spola. Primjer toga na ovim lokalnim izborima bila je kandidacijska lista ”Zagreb je NAŠ!”
Zip sustavom najučinkovitije se poštuje načelo ravnopravnosti spolova i osigurava uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na listama, a ”ženska kvota”, kako često upozoravaju i same žene što je pokazala i analiza njihova statusa u političkim strankama ususret lokalnim izborima 2017. godine Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) predstavlja nužno zlo jer je ključno i muškarce i žene ocjenjivati i uvažavati s obzirom na angažman koji ulažu i kompetencije koje posjeduju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.