Jurčić o bojkotu trgovina: Narod se može samo žaliti, ali prave instrumente ima Vlada. Jedan od tih i ne koristi

Ekonomija 27. sij 202516:59 15 komentara
blagajnica u praznoj trgovini tijekom bojkota kupaca
Duško Jaramaz/PIXSELL/ilustracija

Nakon masovnog jednodnevnog bojkota trgovina i trgovačkih lanaca, iniciranog putem Facebook grupe "Halo, inspektore" iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), građani su ovoga tjedna ponovno pozvani na slične prosvjedne akcije.

Josip Kelemen iz potrošačke platforme “Halo, inspektore” pozvao je građane na još veći bojkot idućeg petka, odnosno suzdržavanje od svih oblika kupovine proizvoda i usluga.

“Nemojte ići u banke, izbjegavajte dostavljače. I oni su dio cjenovnog porasta. Nemojte točiti gorivo, nemojte kupovati karte, nemojte putovati i nemojte kupovati online. Nemojte ići u drogerije…”, apelirao je Kelemen.

Osokoljeni organizatori šire bojkot

Osokoljeni rezultatima prošlotjednog bojkota, s platforme “Halo, inspektore” pozvali su i na jednotjedni bojkot triju trgovačkih lanaca – Lidla, Eurospina i DM-a, ali i tri proizvoda – Coca Cole i ostalih gaziranih pića, flaširane vode te deterdženta za posuđe.

Rezultat bojkota prošloga petka bio je 44 posto manji promet u trgovinama nego prethodnog petka te 53 posto manji iznos ukupno izdanih računa. Građani su toga dana potrošili 36,74 milijuna eura manje nego tjedan dana ranije.

Može li građanska akcija poput ove ispuniti cilj i prisiliti trgovce da smanje cijene? Na to pitanje ekonomist Ljubo Jurčić odgovara nam da je bojkot bio “reakcija iz srca”, ali da tržite ne mogu dovesti u red prosvjedi, nego država, odnosno Vlada.

“U Hrvatskoj ima puno naivnog srca”

“U Hrvatskoj ima puno naivnog srca i puno reakcije iz tog srca, ali nema suštine. Ovo zbog čega se prosvjeduje, to je odgovornost Vlade. Vlada ima instrumente i politike kojima može dovesti tržište u red. Prosvjedi to neće učiniti niti je to posao građana. Oni jednom neće otići u kupovinu. Drugi puta će otići u neki drugi kvart, a već treći put kupovat će tamo gdje inače kupuju”, smatra Jurčić.

Kad sustav nije razrađen, dodaje, onda se dogode akcije “po kratkom postupku” na kojima se, kako kaže, čuju “argumenti koji to nisu, ali lijepo zvuče”.

“Država je tu da svojim politikama utječe na strukturu gospodarstva i na strukturu tržišta. A mi nemamo politiku ni za jedno ni za drugo. Vlada ne može na tržištu reagirati s domaćim robama jer ih nema, a lanac proizvodnje u stranoj zemlji kontrolira strana vlada, tako da o cijenama možemo samo pričati. Država si je to sama dopustila jer nije razvila institucije koje bi omogućile optimalnu strukturu tržišta ili barem najbližu optimalnoj. Pa ako postoji monopol, da bude transparentno reguliran, a ako postoji oligopol, da se ne dozvole ni javni ni tajni sporazumi”, objašnjava.

“Ovdje je slobodno lovište”

Država, kaže, ima instrumente i ovlasti, a bojkot trgovina “reakcija je naroda koji može samo žaliti se”.

Na pitanje koje bi institucije trebale dovesti tržište u red, Jurčić odgovara da je to ponajprije Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

“Postoje međunarodni zakoni i uredbe prema kojima svatko tko ima trgovinu između svoje vlastite firme u dvije zemlje mora imati pravilnik o transfernim cijenama pa da se može vidjeti koje su to cijene u svakoj zemlji. No mi nismo razvili institucije i procedure da se zaštitimo od neopravdanog povećanja cijena. U Sloveniji to rade puno bolje od nas pa su zato i bolji s cijenama, iako su manje tržište. Hrvatska nema tu čvrstinu institucija. Zato je ovdje slobodno lovište”, ističe.

Ekstraprofit ostaje u inozemstvu

Jurčić također napominje da postoji i dublji ekonomski mehanizam u tome.

“Ulaskom u eurozonu transakcije između Europe i nas sada su lakše i većina trgovaca koji nam izvoze i prodaju robu, svoju zaradu, ekstraprofit, ostave u inozemstvu. Ako u Europi nešto košta 80 eura, taj će iz svoje europske firme svojoj hrvatskoj firmi fakturirati to po 100 eura pa mu 20 eura automatski ostane tamo. Onda će na tih 100 eura uračunati 20 posto za troškove i zaradu i ostat će mu dva, tri posto. Pa kad gledamo, vidimo da je on u Hrvatskoj zaradio tih dva ili tri posto, ali je zbog globalizacije i transfernih cijena sebi drugdje već ostavio 20 posto”, objasnio je Jurčić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare