Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković u Novom danu govorila je o otvaranju predmeta u kojem će odlučivati je li premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković bio u sukobu interesa kada je koristio Vladin avion, a osvrnula se i na uvjete rada Povjerenstva te potrebu izmjena Zakona o sprečavanju sukoba interesa.

Podsjetimo, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa temeljem upita N1 o putovanju premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića Vladinim avionom u Split te o konferenciji za medija ministra rada Tomislava Ćorića u HDZ-u, a ne u Ministarstvu rada, otvorilo je predmete u kojima će odlučivati ima li u tim slučajevima osnove za pokretanje postupaka.

“Ovoga trenutka tu se i nema što posebno komentirati, riječ je naprosto o jednoj od prijava u našem sustavu. Moramo prikupiti potrebne podatke i dokumetaciju i temeljem toga će se odlučivati ima li elemenata za razmišljanje je li došlo do kršenja Zakona o sprečavanju sukoba interesa”, istaknula je na Orešković.

Je li ovaj slučaj u djelokrugu odlučivanja Povjerenstva?

To ovoga trenutka ne mogu reći bez da detaljno proučimo dokumentaciiju koju treba prikupiti i proučiti, a da ne bude prizvuka prejudiciranja stava pri odluci.

N1 televizija je uputila upit Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) i nakon tri upita su nas uputili na Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa i vama smo poslali upit, je li upit prijava?

Upit je upit, na njega se se odgovara u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama (ZPPI) ii tako je Povjerenstvo i postupilo. No odluku o pokretanju postupka može donijeti i bez prijave, na temelju svojih saznanja da je došlo do mogućih prekršaja, primjerice i iz medija. To i jasno proizlazi iz našega dosadašnjega rada i prakse i ne treba se previše zamarati je li nešto prijava, nego predstavlja li nešto povredu zakona ili ne.

Kako će Povjerenstvo pristupiti ovome predmetu?

Pristupit će ovoj temi kao i drugim temama i predmetima.

Imate li možda datum sjednice?

Ne, naravno da ne, riječ je o vrlo vrlo friško evidentiranom predmetu i imamo puno predmeta kojima se bavimo. Povjerenstvo svaki tjedan održava sjednice, mediji i novinari to i znaju, na kojima se bavimo nizom tema.

Je li samo Povjerenstvo pod posebnim povećalom u slučajevima kada je riječ o predmetima koji uključuje najviše dužnosnike poput predsjednika Vlade?

Nije, i nije nam ovo ni prvi takav predmet. Imali smo predmet protiv Zorana Milanoviića dok je biio premijer i nakon što je prestao biti premijer, i objavljeni su i dovršeni. Ne postoji niti jedan razlog zbog kojega bi se nekog dužnosnika tretiralo drugačije, svaki dužnosnik je važan i treba mu iskazati određenu razinu poštovanja kao osobi i i s obzirom na dužnnost koju obavlja, a rad Povjerenstva je transparenta, objektivan i nepristran. Je li tome bilo tako, može se iščitati i iz obrazloženja svake naše odluke.

Je li se dosad Povjerenstvo bavilo sličnim slučajevima?

Na ovaj način ne, a čak i da je, mogla bih uputiti na neki predmet, ali svako daljnje komentiranje, ponavljam, moglo bi predstavljati prejudiciranje stavova. Povjerenstvo razmišlja da bi u odnosu na način korištenja sredstava u vrijeme kampanje trebalo biti u nadležnost DIP-a, a ako je došlo do većih zlouporaba tada u nadležnosti sudova, a ovo nije nešto što je obuhvaćeno u Zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Mogu samo reći da bi bilo dobro da u obnašanju javne dužnosti javni interes bude iznad privatnog.

Je li bilo kakvih upita tijekom kampanje, kakva su pravila koja bi trebala važiti za one koji su dužnosnici, a u kampanji su, nekad je to teško razdvojiti?

To se ne može uvijek u potpunosti razdvojiti, pogotovo kod onih dužnosti koje imaju pravo na 24 sata dnevno, sve aktivnosti obuhvaća i zato opet naglašavam da način korištenja tih sredstava nije nešto što bi trebalo tumačiti Povjerenstvo, već prvenstveno DIP. Da nas je netko tražio mišljenje, tumačili bismo u duhu zakona da je potrebno časno, savjesno, nepristrano postupanje uz očuvanje vlastite vjerodostojnosti. Kako se to primjenjuje u djelokrugu Povjerenstva u pojedinom slučaju, ovisi o svakom pojedinom predmetu. Ovo je za nas jedan od predmeta, ništa drugačije, prikuplja se potrebna dokumentacija i kad se prikupi, raspravljat će se na javnoj sjednici i tada će se vidjeti spada li ovo u djelokruug Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Tu je i pitanje predmeta ministra Ćorića, je li to slučaj za Povjerenstvo?

Niti to ovog trenutka ne mogu decridirano reći je li to slučaj jer je to nešto o čemu odlučuje Povjerenstvo kao kolektivno tijelo u okviru zakonskih i procesnih odredbi. Možemo samo potvrditi da određeni predmet postoji, ali o ishodu ne mogu govoriti mimo javne sjednice i procesa koji uključuje prikupljanje dokumentacije i podataka temeljem kojih se donosi odluku.

Koliko imate otvorenih slučajeva i koliko tamo gdje se utvrđuje sukob interesa?

Popriično velik broj, a moram pojasniti da Povjerenstvo ima tri osnovne zadaće, naime, jedno je provjera podataka iz podnesenih izvješća, imovinske kartice, a sada su tu i lokalni izbori. Dužnosnici sami podnose zahtjeve da im Povjerenstvo da mišljene ili protumači neke odredbe zakona i tu je i rok u kojem im moramo odgovoriti, i ono što je nažalost, javnosti još uvijek najzanimljivije, tamo gdje se utvrđuje ima li sukoba interesa. Konkretan broj fluktuira, svaki upit ulazi, prijava, automatski u određenu vrstu upisnika ovisno o sadržaju.

Možete li biti zadovoljni uvjetima u kojima radi Povjerenstvo, ima li pritiska, kakva je klima u društvu?

Uvijek sam govorila da Povjerenstvo, barem kada je riječ o izvršenju odluka ne osjeća pritisak i to i pokazuje naš rad. Dali smo više od 700 mišljenja kada su nas tražili dužnosnici, pokrenuli smo više od 400 postupaka, da je bilo pristisak, to ne bi bilo tako. U više od 250 slučajeva odmah smo iz prikupljene dokumentacije vidjeli da se ne može govoriti o povredama zakona. Konačnih odluka smo donijeli negdje gotovo 400. O tome kakva je općenito klima, o tome mogu govoriti i drugi, i mediji, a pritiska nema tako da se to odrazi na naš rad i to podaci o našem radu i pokazuju.

Povećavaju li se podaci o broju prijava?

Upravo sada podnosimo izvješće i ne bih rekla da su te promjene fluktuirajuće u toj mjeri da bi se moglo reći da je riječ o nekim značajnijim pokazateljima. S obzirom na izbore, traži se više mišljenja i to je dobro, a s druge strane zna se dogoditi i da zaprimamo nešto malo veći broj prijava jer u to doba se zna koristiti prijave i za neke druge stvari. Neovisno o motivaciji podnositelj, bitno je što je rsadržaj, ono što se uistinu dogodilo. Ponavljam još jednom, Povjerenstvo nikada ne donosi svoj stav ad hoc, bez dobro prikupljene dokumentacije i podataka te proučavanja istih.

Kad je riječ o ovoj kampanji, jesu li otvoreni neki novi predmeti?

Kampanja kao takva, ponavljam, nije fokus, niti osnovni djelokrug Povjerenstva i ako tumačimo nešto prije u javnosti se može stvoriti krivi dojam ili usmjeravati priču u nekom drugom pravcu što bi moglo stvoriti dojam da je narušena objektivnost.

Jeste li zadovoljni dojmom koji javnost ima prema radu Povjerenstva?

Jedan dio pokazuje razumijevanje prema radu Povjerenstva, a čitala sam i mišljenja da Zakon ima određenih manjkavosti i nedostataka, a na što je ukazivalo i Povjerenstvo u svojim izvješćima o svojem radu u Saboru.

Koji su to dijelovi, nedostaci, gdje bi trebalo unijeti promjene?

Zasad ću reći ovo na što smo već i upozoravali pri izradu Strategije borbe protiv korupciije i izrade Akcijskog plana da bi trebalo proširiti krug dužnosnika na koje se odnosi ovaj Zakon, primjerice članove Uprave HBOR-a, uprava tvrtki kćeri državnih trgovačkih društava, a tu su i brojni čelnici nezavisnih institucija poput ustanova primjerice HAVC-a s obzirom na ulogu i zadaće i alokaciju novca iz javnih sredstava. I to neovisno o osobi na funkciji, već s obzirom na funkcije koje su prirodno povezane uz sukob interesa. Dužnosnici su i zamjenici općinskog načelnika kao nekakva najniža razina, a s druge strane, uprava Fine ili brojne druge institucije koje imaju kudikamo veće ovlasti i autoritet te utjecaj na javne politike i upravljanje javnim sredstvima, a nisu obuhvaćeni ovim zakonom.

Jesu li dobro definirane sankcije koje stoje na raspolaganju Povjerenstvu?

Riječ je o opomenii, obustavi isplate plaće u dijelu do 40.000 kuna te javna objava odluke u dnevnom tisku, takav je okvir sankcija, povreda administrativnh zabrana, pravila koja bi trebala spriječiti sukob interesa. Postoje primjeri u kojima se pokazuje da to i nije tako, imali smo situaciju da neki zastupnici ne podnose izvješća na što su opetovano upozoravani, a li to nisu činili. No, Povjerenstvo je pokretalo postupke opet kada se nisu odazivali na sankcije.

Ovih je dana otvoren još jedan slučaj vezano uz kupnju glasova, je li to u nadležnosti Povjerenstva, DIP kaže da to nije u njhovoj nadležnosti, DORH vodi slučaj.

DORH, sami ste rekli, tijela kaznenog progona su ona koja utvrđuju je li ima djela kaznene odgovornosti, a Ustavni sud je za Poverenstvo dobro kazao da mi spadamo u preventivnu sferu. Kad su se već dogodile određene radnje koje imaju prizvuk neke druge odgovornosti, tu djelokrug Povjerenstva prestaje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.