Hrvatska je usred velikog toplinskog vala, sezona je godišnjih odmora, a ljudi se tada odvaže na svašta. Na što bi trebali pripaziti za Novi dan je govorio Darko Berljak iz HGSS-a.
Kao komunikator godine je HGSS bio nagrađen, neki dan ste imali i duhovitu poruku da je važno biti hidratiziran, ali ne alkoholom.
Neki vole ugasiti žeđ time, ali ne treba samo puno piti, nego i pripaziti da vas ne uhvati sunčanica.
Turisti se odvaže na razne fizičke pohode.
Sezona je godišnjih odmora, ljudi vole biti uplaninama, svakih 100 metara malo manje od stupnaj pada temperatura, pa i gore može bti nezgoda od sunčanice ili toplotnih udara.
Ljudi se precijene, čak i ako imaju dobru kondiciju.
Da jer kad su vanjski uvjeti pogoršani onda vremena i iskustva od inače zbog vrućine, iscrpljenosti duže traje, a onda se može i nešto dogoditi. Pri silazu popušta koncentracija i tada se događaju nesreće.
Kakve su nesreće s kojima se susrećete?
Puno je nesreća planinskih biciklista, izgube se ili padnu. Ali tu su i potražne nezgode, ali i da se izgubi domaće stanovništvo, a u voim uvjetima je najvanije brzo ih pronaći.
Dobro ste umreženi s ostalim službama?
Da, preko 112, DUZS-a.
Povećava li se broj HGSS-ovaca?
Da, mi nismo samo gorska, nego služba traganja. U šumama, na brzim vodama, ne samo u planinama.
Koliko je broj osoba koji ste spasili?
Od početka djelovanja više od 10.000 ili 15.000 ljudi. Nekad život je spašen, a nekad je brzo došao u ambulantu. Ozbiljno shvaćamo i prevenciju, a dosta smo aktivni i na društvenim mrežama, a na odjelu kartografije tiskamo karte.
U ovim velikim požarima opet se otvorilo pitanje sustava civilne zaštite?
Taj zakon je donesen prije malo manje od dvije godine, trebat će popravljati neke stvari, kooridnaciju idnaciju, vertikalu, lokalno pomažemo.
U koga bi se mogli ugledati?
Nema tu velike mudrosti, koordinacija je važna i da su ljudi uvježbani i da imaju scenarije za sve moguće situacije.
Znaju li ljudi osnove prve pomoći?
Trebali bi ako se time bave, ima nekih stvari gdje ne znaju, ali kod infarkta je važno da se odmah da umjetno disanje i masaža srca. Sreća je s mobitelima, da ih nema, ljudi ne bi zvali pa je i povećan broj naših intervencija.
Hodaju li još ljudi u planine u japankama?
Malo, ali više toga i nema. Ljudi se znaju obući za planine, ali nesreće se i dalje događaju. Važno je proučiti teren i vremensku prognozu.
Ima li slučajeva da ljudi odu sami u rekreativne pohode?
Da, no oni se i pripreme, a nekad se ljudi odvoje iz skupine. Ne preporučujemo ni jedno, niti drugo.
Koje su konfiguracijski kritične točke u Hrvatskoj?
Na Velebitu, u Paklenici, Gorski kotar, ali i na Papuku, Krndiji. Ljudska aktivnost u prirodi je sve veća pa je i više nesreća.
Toplotni val je sve veći.
U planinama je još više potrebno paziti, gore nema zaklona, a nema ni vode – a ona je presudna.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.