Zoran Milanović dosad nije rekao da će se krajem 2019. kandidirati za predsjednika Republike, ali nije ni otklonio tu mogućnost.
Dakle, u najmanju bi se ruku moglo zaključiti da on razmišlja o sudjelovanju na idućim predsjedničkim izborima. I sigurno se još dosta dugo neće znati hoće li se Milanović za dvije i pol godine zaista natjecati s Kolindom Grabar-Kitarović i ostalima.
VEZANE VIJESTI
Međutim, u vodstvu SDP-u nemali broj ljudi smatra da bi Milanović, neovisno o mogućoj predsjedničkoj kandidaturi, trebao prvo pomoći stranci tako da u lipnju 2019. pristane biti na izbornoj listi za Europski parlament. To se proteklih tjedana moglo neslužbeno čuti od nekoliko visokopozicioniranih SDP-ovaca, a potpredsjednik stranke Peđa Grbin u intervjuu za N1 televiziju o tome je i javno progovorio. Ocijenio je da izbori za predsjednika Republike još nisu tema, ali “možda je tema hoće li Milanović biti kandidat na izborima za Europski parlament”. “Ne bi li ga zanimljivo bilo vidjeti u Bruxellesu za govornicom?”, upitao je Grbin.
Nešto kasnije ipak je malo prikočio. “Sve opcije su otvorene, ali prije svega Zoran Milanović mora odlučiti gdje se vidi, pa nakon njega i stranka”, pojasnio je Grbin za Novi list svoju izjavu. Sličan je stav Arsena Bauka, predsjednika Kluba zastupnika SDP-a. “Prisutnost na europskoj listi svakog člana stranke koji može pridonijeti našem rezultatu je dobrodošla”, naglašava Bauk.
Nema sumnje da bi Milanović mogao animirati SDP-ove birače za izbore za Europski parlament, na kojima je u dva dosadašnja slučaja odaziv bio vrlo slab. A kad je tako, HDZ je u ozbiljnoj prednosti. Na europskim izborima 2013. HDZ-ova lista dobila je 32,86, a SDP-ova 32,02 posto glasova. Godinu dana kasnije HDZ je pobijedio i puno uvjerljivije, 41,42 prema 29,93 posto glasova.
Milanovićevo ime na SDP-ovoj europskoj listi vjerojatno bi u većoj mjeri privuklo birače ljevice. Ali, on, kako tvrde izvori bliski nekadašnjem predsjedniku SDP-a, uopće nije zainteresiran za izbore za Europski parlament, makar bi na njima mogao osvojiti zastupnički mandat koji bi mu jamčio mjesečnu plaću od preko šest tisuća eura.
I neki SDP-ovci misle da to ne bi bio dobar Milanovićev potez. “Ako bi on sudjelovao na europskim izborima, gotovo da bi bio izgubljen za izbore za predsjednika Republike. Zar bi za samo šest mjeseci, i to kao europski zastupnik, išao i na te druge izbore? Time bi si Milanović umanjio šanse, a i za SDP su daleko važniji predsjednički izbori”, ističe jedan član predsjedništva SDP-a.
Ni sam Peđa Grbin ne bi imao ništa protiv da Milanović bude i kandidat SDP-a za predsjednika Republike, ali ako prije toga prođe unutarstranačke predizbore. Stvari bi se zakomplicirale ako bi Milanović odbio ići na predizbore i istaknuo kandidaturu za šefa države, a SDP organizirao predizbore koji bi iznjedrili nekog drugog kandidata. U tom bi slučaju Milanović bio isključen iz SDP-a, kao što se to 2009. dogodilo Milanu Bandiću. U takav drastičan scenarij u SDP-u ipak skoro nitko ne vjeruje.
“Treba razumjeti Milanovića, on sebe zamišlja kao potencijalnog nadstranačkog kandidata za predsjednika, koji ne bi bio vezan samo za SDP. Zato mu predizbori sigurno ne bi bili prihvatljivi. Ali, ipak je glavno da Milanović prelomi i odluči nastupiti na predsjedničkim izborima, što bi za SDP bilo odlično. U toj bi situaciji Davor Bernardić pronašao bezbolan način da osigura Milanoviću podršku i bez predizbora. Ne dolazi u obzir da SDP na izborima za predsjednika Republike ima svojeg kandidata pored Milanovića”, objašnjava jedan SDP-ov dužnosnik.
“SDP je 2009. uveo novinu predizbora za našeg kandidata za predsjednika Republike. Uvjeren sam da ćemo za godinu i pol do dvije to ponoviti. Ja ću to zagovarati, pa da članovi SDP-a odluče tko će biti naš kandidat za predsjednika. Ako Milanović bude htio biti kandidat i prođe predizbore, uvjeren sam da bi imao ogromne šanse za pobjedu na predsjedničkim izborima”, izjavio je Grbin za N1.
Na predizborima u SDP-u 2009. Ivo Josipović pobijedio je Ljubu Jurčića i kasnije postao predsjednik Republike. No, naši izvori tvrde da Milanoviću, ako se odluči uključiti u predsjedničku utrku, ne pada na pamet sudjelovati na predizborima u SDP-u, kako bi dobio stranačku nominaciju. Međutim, ti predizbori nisu statutarna obveza i Glavni odbor SDP-a može i bez njih odlučiti podržati nekoga za predsjednika Republike.
Osim Zorana Milanovića, među socijaldemokratima se kao eventualno zainteresirane za kandidaturu za predsjednika Republike spominje još Tonina Piculu, Zlatka Komadinu i Rajka Ostojića, piše Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
