General Rahim Ademi prisjetio se u razgovoru za Novi dan u Kninu kako su tekle pripreme za Oluju, sama operacija, ali i otkrio što danas misli o razvoju Knina i Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Sjećate li se kako su tekli ti završni trenuci pripreme akcije, koja se inicijalno zvala Kozjak?
Uvijek govorim da su pripreme za oslobođenje Knina trajale devet mjeseci borbe na Dinari i na Šator planini i na još nekim mjestima tako da je došao slijed oslobođenja Knina i bez tih nekih značajnih operacija on ne bi mogao biti tako brzo i efikasno oslobođen. Prije toga HV i HVO izvele su nekoliko operacija – Zima ’94.; Skok 1 i Skok 2; Ljeto poslije Splitskog sporazuma predsjednika Tuđmana i Izetbegovića i na kraju je došla operacija Kozjak 95 kojom smo pripremili operaciju Oluju – oslobođenje Knina. Bio sam načelnik Glavnog stožera i oslobođenje Knina je bila originalna ideja moja.
Tko je od generala sudjelovao u pripremi Oluje?
Glavni stožer, Gotovina i ja smo planirali i poslali smo pripremu ministru obrane Gojku Šušku i predsjedniku Tuđmanu koji su vrlo brzo odgovorili i odobrili akciju, bilo je to krajem srpnja 1995. poslije oslobođenja Grahova i Glamoča, uvjeti su bili tu, Ljeto je bilo 95 posto pripreme. Knin je bio pred padom, a nitko nije očekivao da ćemo ga osloboditi iz Bosne i to najveći vojni analitičari proučavaju jer su Srbi očekivali da ćemo napasti iz pravca Sinja, Šibenika i Knina kao što je po tim pravcima oslobođen kad su išli partizani ’45. godine, ali mi bismo tako imali ogromne gubitke i ne bismo ga oslobodili. Dinara je bila kičma obrane srpske krajine i kad je ta kična slomljena, pitanje oslobođenja Knina bilo je pitanje sata. i HVO je pod zapovijedanjem generala Glasnovića odigrao važnu ulogu – on je predvodio fiktivni napad iz pravca Glamoča i tako su srpske snage mislile da idemo prema tom pravcu, a mi smo krenuli drugim.
Kada govorimo o toj operaciji, ministar obrane Damir Krstičević naglašava da se u SAD-u posebno izučava ta operacija – zašto?
Vojna operacija – kako smo ju nazvali Kozjak ’95. izuzetno je isplanirana i izvedena je fantastično bez propusta tijekom izvođenja, nismo imali promašaja i oslobođenje Knina je napravljeno s minimalnim gubicima naših snaga i zato se izučava. Mi smo najteže operacija izveli u najtežim uvjetma – tijekom zime savladali smo najviše kvote Dinare, u zimi so došli u taktičku prednost – uvijek sam govorio: tko drži visove, drži i doline jer je neprijatelju prijetilo odsijecanje komunikacija pa se povukao. Uključeni su bili svi rodovi vojske i u tijeku sam operacije Oluje izveli smo i zračni desant, bila je to vrlo složena operacija koju će izučavati svaka vojska u svijetu jer je izvedena bez propusta.
VEZANE VIJESTI
Kakve su bile političke prilike, jeste li osjećali politički pritisak?
Šušak je imao izuzetno dobar i korektan odnos sa SAD-om i njihovim ministrom obrane i oni su nam dopustili da oslobodimo Hrvatsku iz Bosne, a što se tiče finiša, mislim da su Amerikanci dali zeleno svjetlo.
Što bi se dogodilo da akcija nije bila završena tako brzo?
Morala se završiti brzo, poslije operacije su bili stvoreni uvjeti za oslobođenje Knina , ono je bilo samo pitanje trenutka, uhvatili smo njihov razgovor prema Miloševiću – rekli su da jedva čekaju mrak da se izvuku iz Knina jer smo ih iznenadili potpuno. Snage su preusmjerili prema Kninu, Sinju, Šibeniku i Zadru. Ime Kozjak smo joj dali jer je ta planina iznad Vrlike i oni su preusmjerili snage prema Vrlici umjesto prema DInari – bila je to taktička varka.
Što mislite o tome da se cijela svečanost preselila na Tvrđavu?
Tamo je postavljen stijeg, tamo smo došli pokojni Korade, Rojs i ja i poslije je došao i predsjednik Tuđman, koji je poljubio stijeg i to je jedan velik značajn dan za Hrvatsku i za hrvatski narod jer je to najveća pobjeda hrvatskog naroda i nema veće pobjede od Oluje za hrvatski narod.
Kako danas vidite Knin i Oružane snage?
Knin ide malo naprijed, možda ne po očekivanjima, ali što se tiče vojske, ona se razvija i postaje moderna. Kopnena vojska dobiva nov značaj, Krstičević je najavio nove zrakoplove
Što kažete svojim vojnicima kad ih sretnete danas?
Izuzetno mi je drago vidjeti ih i ponosimo se, svaki vojnik je mislio da je priznanje sudjelovati u oslobođenju Knina i kad ih vidim, uvijek se svakim od njih ponosim jer su u tijeku svih tih operacija dali maksimun, trud, znanje, vještine i imali smo tijekom tih svih operacija vrlo malo gubitaka u ljudstvu što je jako dobro. Koristim priliku odati počast svim poginulim vitezovima za Hrvatsku, trebamo im pokloniti pozornost i poštovanje, kao i obiteljima poginulih heroja.
Koliko je rat ostao danas iza vas, bili ste osumnjičeni u Haagu, suđenje u Hrvatskoj, je li to iza vas?
Uvijek govorim da mi je bilo 100 puta teže nakon rata jer sam bio optužen za neka djela koja nisam nikada napravio, niti zapovijedio.
Je li vam žao što je preseljen govor s Trga na Tvrđavu?
Iskreno mi je žao, ovdje bi se trebali održavati govori jer je tu narod i dragovoljci i ljudi koji su sudjelovali u operacijama i bilo bi bolje da se tu održava govore. Na Tvrđavu će moći samo uži krug ljudi i ne znam zašto je to tako odlučeno.
Čini se da je manje ljudi ove godine.
Mislim da što se tiče govora, ne trebaju biti politički, nego da se ljudima treba odati počast jer je dan svih branitelja koji su sudjelovali u ratu za slobodnu Hrvatsku. Ovi govori moraju biti priznanje svim vojnicima, možda bi onda bilo i više ljudi ovdje, ali i malo je vrućina razlog da je malo manje ljudi.
Treba li Hrvatska više trošiti na vojnu opremu?
Mislim da moramo modernizirati vojsku. Imamo stare MIG-ove, koji su van upotrebe u gotovo svim armijama svijeta i došlo je vrijeme da ih moderniziramo, to je neizbježno. Ne smijemo dopustiti ni da pada standard vojnika. Vojska mora biti moderna i bez obzira što smo u krizi, mislim da mora doći trenutak da se to učini, MIG-ovi moraju ići – kad sam bio u Vojnoj akademiji ’72. godine, tada su bili atrakcija, ali danas je 2017. Više košta remont, nego novi zrakoplovi, mislim da smo bacili novce remontom i da smo trebali kupiti nove zrakoplove.
Gdje ste bili u ovom trenutku prije 22 godine?
Baš sam s Rojsom došao u centar Knina i bilo je tu puno civila i nas dvojica smo, bio j tu neki salon namještaja i Rojs je razbio nogom izlog i sklonili smo unutra civile da ne nastradaju jer kad idu tenkovi da se ne nađe netko frustriran i mi smo zvali UNPROFOR da zaštiti civile i odvede ih u vojarnu, a zvao me tada pokojni Korade koji je produžio ravno na Tvrđavu i rekao mi da se javlja s vrha Hrvatske.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
