Branka Ramljak, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, gostovala je u Novom danu i komentirala što se događa vezano za nedostatke pri izboru Ekspertne radne skupine i nastavka Strategije obrazovanja, kao i novosti koje Ministarstvo planira s početkom ove školske godine.

Analiza Ministarstva obrazovanja pokazala je niz manjkavosti pri izboru Ekspertne radne skupine. Šefica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, Dijana Vican, tvrdi da nepravilnosti nema i da ih nije bilo.

U demokratskom svijetu je u redu, netko pita, drugi odgovara, stavimo argumente na stol da vidimo o čemu se radi. O ovoj temi svakodnevno raspravljamo, ona ne smije biti isključiva, radi se o našoj djeci, studentima, nema stanovnika koji nije uključen u to. Javnost jest senzibilizirana, ali zadatak je da se okvir konačno uredi i počne raditi.

Je li moguće poništenje natječaja?

Sve je moguće očekivati, ali što sa strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, zar bismo trebali čekati? Mi smo djelovali na način da smo kazali da tamo gdje nema prijepora, želimo stvari mijenjati u tom dijelu. Išli smo na to da će se ići s informatikom u 5. i 6. razredima, nismo to napamet kazali. Javnost će biti upoznata kako će se to raditi. Sad se analizira, prati se sve što je potrebno da bi se taj naš plan ostvario kroz sljedeću godinu.

Analiza je procurila u javnost, a premijer je bio ministrici Blaženki Divjak poručio da pronađe tko je u medije pustio analizu. Je li se to razjasnilo?

Koliko znam ministrica nije forenzičarka ni istraživač u tom dijelu, međutim, izašlo je, jako je veliki broj ljudi uključen u cijeli postupak, a tražiti krivca u ministarstvu bilo bi iluzorno, jer je svatko mogao plasirati svoju priču. Ministarstvo želi očitovanje na analizu koju je poslalo Posebnom stručnom povjerenstvu, koju još nismo dobili.

Je li to konačna analiza?

Mi je nismo postavili postoje pravila kojih smo se držali i smatrali smo da je to dio koji ne smije ići u javnost. Sve službe ministarstva, mi svi pomoćnici stavili smo se na raspolaganje Povjerenstvu. Ovo je dugotrajan i složen proces u kojem nam treba puno pametnih, afirmativnih i ambicioznih ljudi koji će ovo dovesti do kraja.

Je li istina da je samo troje članova Stručne skupine primljeno na ispravan način i uz potpunu dokumentaciju?

Mi očitovanje čekamo i ne mogu govoriti o tome što će biti u konačnici. Analiza je takva, mi je van pustili nismo, ali bilo bi korektno da čekamo očitovanje Posebnog stručnog povjerenstva i da onda izađemo u javnost.

Znamo da su predviđene izmjene i dopune Akcijskog plana. Je li za očekivati, s obzirom na sve okolnosti da će on biti donesen, kako očekuje premijer, do 8. rujna?

Premijer, kao i svi mi zajedno smo ozbiljni ljudi, on je jasno definirao termin, i svi smo sigurni da do tog datuma to mora i biti. Datumi su važni, jer ulazimo u proračunsku 2018. godinu, moramo znati koji je plan, koje mjere se namjeravaju provesti, da se mogu osigurati i sredstva. Zagrabili smo i u sredstva Europske unije, pa i izbor ministrice pomoćnika za znanost govori o tome koliko joj je stalo da se ta sredstva uzmu. I tu je važan akcijski plan, jer ne možemo raditi napamet.

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak najavila je nešto o čemu se već dugo priča, pokretanje projekta programiranja u osnovnim školama, te uvođenje informatike kao obaveznog predmeta.

Ministrica naglašava novi način kreativnog razmišljanja, stavljanja IT tehnologija u svaki predmet. Dijete kad počne raditi rukicama, ono već zna što treba raditi s uređajima. Tu smo mi odrasli zaostali, pa moramo prilagoditi naše programe da se približimo djeci. Ako ispunimo zajednički cilj, onda garantiram da će to biti kroz sljedeću godinu. Mi našu djecu učimo kako bi mogli živjeti, kako da budu samostalni, a ne samo da dobiju ocjenu u školi.

Hoćete li u tom segmentu surađivati i s Carnetom?

Apsolutno. Nama treba okvir, ako ne dođemo do okvira, bit će jako teško, nećemo stati raditi, ali kad imamo akcijski plan, a radimo prema Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, onda ne bi trebalo biti nikakvih problema.

Kako komentirate činjenicu da se u hrvatskim školama informatika radi po zastarjelom programu iz devedesetih?

Pomoćnica ministrice, Lidija Kralj, vrlo je inovativna, a nije ona jedina, ima jako puno entuzijasta koji će, sigurna sam, pokrenuti i sve ostale. Znam da je to s ove distance teško očekivati da će se uspjeti, ali ako svi zajedno budemo radili na tome, sigurna sam da će sa školskom godinom 2018./2019. informatika ići u pete i šeste razrede.

Javnost je senzibilizirana za poteze u školstvu. Ima li ministrica otvorene ruke da bira članove svoga tima?

Po njezinim riječima, ministrica je tu imala otvorene ruke i birala je ljude po sposobnostima za pojedina područja obrazovanja i to bi nam trebala biti garancija. Na nama je da radimo svoj posao, imamo odgovornost i tu smo isključivo zbog toga. Ona nas je izabrala, nismo stranački ljudi, ali smo svjesni da smo dio ove Vlade, da smo mi u Vladi premijera Plenkovića, koji zapravo stvara okvir.

Hoće li informatika od ove godine uključivati i program robotike?

To je u planu, uskoro ćemo donijeti taj plan, ali garantiram da program iz ’94 ide u povijest, da naši učenici neće više učiti o disketama, nego kroz povijesni dio kako je to nekad bilo.

Prošle školske godine bavili smo se problemima asistenata u nastavi, donosite pravilnik. Jesu li za ovu školsku godinu osigurana sredstva za njih? U kojem iznosu, za koliko pomoćnika?

Ministarstvo treba biti ponosno, jer je uspjelo privući sredstva Europske unije. Napravili su takav projekt, koji je prepoznala Europska unija i odlučila financirati. Sad imamo iskorak, gdje je za sljedeće četiri godine osiguran novac, koji se osigurao preko sredstava Europske unije, ali isto tako jedinice lokalne uprave i samouprave svake godine sve više sredstava izdvajaju za taj projekt. Za ovu 2017. osiguralo se novca za 2648 pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika. To nije dovoljno, ali sredstva od 470 milijuna kuna u sljedeće četiri godine smanjuju neizvjesnost uopće i svima koji su u tom sustavu daju jednu sigurnost. Mi želimo inkluzivno obrazovanje, da djeca s poteškoćama u razvoju uđu u sustav. Ovakvih ideja nema puno u Europskoj uniji. Želimo da djeca budu uz podršku, da pojačaju socijalizaciju, da se i ta njihova emocionalna funkcionalnost pojača i da postanu što je moguće više samostalni. U cijelom procesu sudjeluju djeca, udruge, jedinice lokalne i regionalne samouprave, roditelji i vršnjaci. To je problem svih nas, svi zajedno moramo učiniti da toj djeci s poteškoćama omogućimo normalno i dostupno obrazovanje. Pravilnik u zadnjih deseak godina, koliko postoji projekt, u koji je uključeno i Ministarstvo demografije i Zavod za zapošljavanje, danas za rezultat ima da možemo preko 2 tisuće djece zbrinuti na taj način.

Je li osiguran novac za stipendije?

Dva su nova mehanizma. Sukladno strategiji idemo na podizanje socijalne dimenzije obrazovanja i tražimo što je moguće veću dostupnost svima da studiraju, ali želimo i što veću završnost studenata. Dva segmenta stipendija idu od ove godine. Počevši od listopada idemo s 10.000 socioekonomskih stipendija. Zbog poticanja STEM područja, idu prvi put te stipendije potpore studentima, da podržimo i potaknemo ljude da se priključe. U tom pogledu osigurano je 3400 stipendija.

Kako komentirate izjavu predsjednika Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehizaciju i novu evangelizaciju, Đure Hranića, koji je u povodu početka nove školske i katehetske godine poručio: “Tko je za vjeronauk u školi, taj je za čovjeka, a tko je za dobro suvremenoga čovjeka, bit će i za vjeronauk u školi.”

Ministarstvo je i za vjeronauk i za čovjeka, ali i za promjene. Svatko može imati svoje mišljenje, vjeronauk nama nije tema, nije nikakav problem, ostaje i dalje kao izborni predmet, ali bit će preporuka da se omogući djeci koja ne upisuju taj predmet da se vjeronauk izvodi ili prvi ili zadnji sat, kako bi ta djeca bila zbrinuta. U ovom segmentu mi nikakvih poblema s vjeronaukom nemamo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.