Dok školske menze učenicima u Nizozemskoj ili Švedskoj svakodnevno nude više menija sastavljenih od probranih kuhanih obroka, uz obaveznu vegetarijansku varijantu, škole u Hrvatskoj nemaju ujednačene ni minimalne standarde za prehranu učenika.
Uz primjere iznadstandardno opremljenih kuhinja, uglavnom u novosagrađenim školama poput zagrebačke Kajzerice, brojne su osnovne škole u Hrvatskoj bez odgovarajućih uvjeta zbog kojih kuhinje nisu u mogućnosti posluživati tople obroke. Neke škole uopće nemaju kuhinju pa organiziraju dobavljače gotovih suhih obroka, piše Jutarnji list.
Posljedica takve neujednačenosti zadnji je primjer neprihvatljive prehrane u školi, na koji su upozorili roditelji osnovca iz šibenske Osnovne škole Vidici, podružnice Ražine.
Portalu šibenik.in roditelji su poslali fotografiju polupraznog sendviča s dvije tanke kriške salame upitnog izgleda i kvalitete.
Iako ravnatelj škole Vidici Darko Relja opovrgava u Jutarnjem listu da je riječ o originalnoj verziji sendviča, jer “mora da je dijete sendvič odnijelo kući, iz njega bacilo sir, a šunka se zalijepila pa se ne vidi da su tu zapravo četiri fete”, najavljuje novi model koji bi u školi mogao zaživjeti od 1. listopada: skuplja ili jeftinija marenda. Ta je ideja izazvala brojne reakcije, a ravnatelj objašnjava:
“U rujnu su djeca dobivala jedan jelovnik, koji u školu zapakirano dostavlja dobavljač. Riječ je o marendi koja stoji pet kuna. Dobavljač u ponudi ima još jedan, skuplji meni od osam kuna, zbog čega smo roditeljima ove godine dali mogućnost da odluče koji jelovnik žele, skuplji ili jeftiniji. Zadnji dan za odluku je danas. Moguće je da se roditelji odluče za jeftiniju ili skuplju varijantu, ili da uvedemo dva jelovnika, jeftiniji od pet kuna i skuplji od osam.”
Pritom odbacuje primjedbu da uvođenjem jeftinijeg i skupljeg menija produbljuje nejednakost među djecom u istom razredu. Ravnatelj, naime, ne vidi problem u tome što u jednome razredu neki od učenika jedu jeftiniji obrok, a drugi skuplji.
Silvija Stanić, izvršna direktorica Udruge roditelja Korak po korak, ideju smatra neprihvatljivom. Nedopustivo je, kaže, štedjeti na školskim obrocima, a itekako postoji dovoljno sredstava da se dječja prehrana financira, i to treba biti prioritet.
Na smanjivanje nejednakosti među djecom jučer je apelirala i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, ističući da pitanje prehrane u školama nije u ovlasti Ministarstva obrazovanja, nego škola i osnivača – lokalnih uprava i samouprava.
“Ministarstvo nije nadležno za navedeni slučaj, ali apeliram na ravnatelje i osnivače škola da svoj napor maksimalno usmjere na smanjivanje nejednakosti među djecom, kao što je to slučaj u ovome primjeru”, rekla je Jutarnjem Divjak.
Jedna od posljedica različita su izdvajanja roditelja za potrebe djece u obaveznom školovanju: dok osnovac u Zagrebu ima mogućnost dobiti ručak iz školske kuhinje po subvencioniranoj cijeni od devet kuna, mliječni obrok od 3,50 kuna i užinu od 2,50, roditelji pojedinih riječkih škola djetetov ručak plaćaju pet kuna više no u Zagrebu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.