No, nameće se pitanje treba li u Obiteljskom zakonu propisivati da bračni drugovi trebaju biti vjerni jedan drugome i što se time postiže. Što je to danas vjernost za zakonodavca, jer nije samo seksualna nevjera prijevara...
“Bračni drugovi dužni su jedan drugomu biti vjerni, uzajamno se pomagati i uzdržavati, međusobno se poštovati te održavati skladne bračne i obiteljske odnose”, formulacija je koja se i sada nalazi u Obiteljskom zakonu koji je donijela Milanovićeva Vlada, a ne samo u Nacrtu novog Obiteljskog zakona povučenog s javnog savjetovanja na doradu.
Saborska zastupnica sada stranke Glas Nada Turina Đurić, dok je s HNS-om bila na vlasti u Milanovićevoj Vladi, nije se bunila protiv te formulacije, nego je tek sada ustvrdila: “Zakon propisuje razne stvari, primjerice što su bračni drugovi dužni činiti pa su tako dužni jedno drugome biti vjerni (…), održavati skladne obiteljske odnose, a ja bih mogla samo dodati Amen”.
No, nameće se pitanje treba li u Obiteljskom zakonu propisivati da bračni drugovi trebaju biti vjerni jedan drugome i što se time postiže. Što je to danas vjernost za zakonodavca, jer nije samo seksualna nevjera prijevara s obzirom na to postoji i emocionalna i niz drugih prijevara koje se mogu dogoditi u braku i koje ga u najmanju ruku mogu jednako uzdrmati?
Nekada se pri razvodu braka na sudu utvrđivalo je li netko od supružnika bio nevjeran, no to se već dugo ne radi. “Mislim da vjernost ne treba biti u Obiteljskom zakonu jer bi to značilo da pri razvodu braka treba utvrđivati nečiju krivnju i je li netko od supružnika bio nevjeran. To smo nekad imali u zakonu pa su se tražili privatni detektivi da bi se dokazala nevjera supružnika. Danas se ne utvrđuje krivnja ni je li tko nevjeran, nego se samo navodi da se brak razvodi zbog poremećenih odnosa. Je li netko bio vjeran ili nevjeran, stvar je intime u koju ne treba ulaziti jer neki ljudi mogu biti dobri roditelji, a nevjerni. U redu mi je da su se dužni uzajamno pomagati”, kaže odvjetnica za obiteljsko pravo Dafinka Večerina.
Politički psiholog, profesor emeritus Ivan Šiber ističe da je pitanje vjernosti stvar društvenog razvoja i osobne odluke i izbora pojedinaca. “U nekim zemljama propisi u tom smislu idu da se nevjernu ženu treba kamenovati. Vjernost je stvar odnosa i dogovora između dvoje ljudi i nema se što u to zakonodavac petljati. Bilo bi divno kad se ni država ni Crkva ne bi miješale u krevet i odnos dvoje ljudi”, govori Šiber.
Ustavnopravni stručnjak Mato Palić smatra da je očito da je kod zakonodavca formulacija o vjernosti kao moralnoj kategoriji bila motivirana time da se očuva brak kao zajednica jer se zna da nevjera narušava bračne odnose. “Ali i ako se propiše i ako se ne propiše u zakonu da su supružnici dužni jedan drugome biti vjerni, neće zbog toga bračni parovi biti vjerniji nego što su sada niti će biti nevjerniji nego što su sada”, zaključuje Palić, piše Večernji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
