Hrvatska je jučer izdala nove međunarodne obveznice s rokom dospjeća 2030. godine, a sve kako bi refinancirala dug cestovnog sektora.
Ministri prometa i financija, Oleg Butković i Zdravko Marić održali su danas medijsku konferenciju na kojoj su govorili o tome što je ovaj potez učinio za hrvatski cestarski sektor. Ukupan dug ovog sektora nešto je veći od pet milijardi eura i značajan je dio ukupnog duga.
“Restrukturiranje cestovnog sektora napravljeno je u suradnji s Ministarstvom financija i sa Svjetskom bankom, odlučeno da se neće prodavati autoceste nego će se sustav učiniti održivim.
Do kraja godine 200 ljudi odlazi iz HAC-a, i smanjuju se troškovi održavanja.
VEZANE VIJESTI
Autoceste su veliki potencijal i dobri pokazatelji koje sada imamo su rezultat činjenice da imamo autoceste. Nastavljamo s reformama u cestarskom sektoru. Smanjit ćemo troškove održavanja, do kraja 2020. oko tisuću ljudi odlazi iz sustava. Krajem sljedeće godine znat ćemo koji sustav naplate ćemo koristiti”, rekao je na početku ministar Butković.
Ministar financija Zdravko Marić nadovezao se pričom o dugovanjima.
“U sljedeće dvije do tri godina velik dio duga autocesta dospijeva. Jučer je to sve kulminiralo završetkom prvog koraka restrukturiranja. Hrvatska je jučer izdala 1,275 milijardi eura s dospijećem 2030. godine. Kamata je 2,95, a godišnji kupon 2,75 što je značajno poboljšanje u odnosu na dug autocesta. Kompletan iznos obveznica će se iskoristiti za otplatu postojećih dugova cestarskog sektora.
Ovime ostvarujemo uštedu od 160 milijuna kuna godišnje. To je iznos od preko 2 milijarde kuna samo na ovom instrumentu”, rekao je.
“Ukupna potražnja je jučer bila gotovo duplo veća od izdanja, dakle gotovo 4 milijarde eura, a bilo je preko 200 investitora. Investitori su nam ponovno poklonili povjerenje.
Do kraja godine restrukturirat ćemo i refinancirati još jedan dio duga. Pregovori s domaćim komercijalnim bankama trenutno idu u dobrom smjeru. To je dodatnih 2,5 do 3 milijarde.
Na početku godine, govorili smo o više od 35 milijardi kuna duga koji ove godine dospijevaju. Jedno međunardno, dva domaća izdanja obveznica. Na razlici u kamatama uštedili smo više od 600 milijuna kuna. To pokazuje kako odgovorno upravljamo javnim dugom”, zaključio je.
Po završetku svog izlaganja, oba ministra odgovarala su na upite novinara.
Koliko dugo traje reforma, koje su uštede?
Butković: Vlada je donijela pismo sektorske politike. Sve mjere bi trebale biti završene do kraja 2020. Nastavljamo sa smanjivanjem troškova, vrlo je važan segment i planiranje budućih investicija. Vlada je usvojila plan do 2020. U tom dijelu se okrećemo europskim fondovima. U ovom trenutku nemam sumirano kolika je to ušteda, ali znatno je učinjeno već ovim mjerama sada. Oko 300 milijuna kuna je efekt samo usklađivanja od pet posto i uvođenja sezonske cestarine.
Kako će se to provesti?
Butković: Građani ne trebaju biti zabrinuti, nije u pitanju funkcioniranje i održavanje autocesta. Javna nabava ima puno prostora za dodatne uštede i tu ćemo tražiti prostor da ih i napravimo.
Koje modele naplate razmatrate?
Butković: Budućnost je sigurno beskontaktni sustav naplate. Sada ugovaramo studiju koja će reći koji je model najbolji, je li to elektronička vinjeta ili nešto drugo.
Što je s tisuću ljudi koji odlaze?
Butković: Ne treba to gledati kao masovno otpuštanje. Neki žele otići, nešto je prirodnog odljeva, nije to ništa što zabrinjava.
Elektronička cestarina vrijedi inače za cijelu zemlju.
Butković: Budući sustav naplate se odnosi samo na koncesicu HAC-a i ARZ-a.
Jesu li korištena jamstva Svjetske banke? Kamata je niža od one u kreditima koji se zamjenjuju. Koliko će još trajati niske kamate?
Marić: Oko 1,7 je razlika, u prijevodu preko 20 milijuna eura. To je iz današnje perspektive. Ovaj kupon koji sam spomenuo ostaje isti. Da nismo učinili ovo, razlika bi sigurno bila veća jer se očekuje početak trenda rasta kamatnih stopa. Mislim da je pravi trenutak da krenemo u nešto ovako jer smo u razdoblju povijesno niskih kamatnjaka i uspjeli smo zaključati ovaj dio duga od 2030. Za javnost je važno da zna brojke jer one nisu male. Koliko god je proračun u milijardama, ovdje govorimo o drugoj godini zaredom gdje na kamatama mnogo štedimo.
I u pregovorima s domaćim bankama se nadamo refinancirati tri četvrtine duga. O tome ne možemo detaljnije govoriti, ali najkasnije u prva tri mjeseca sljedeće godine očekujemo da ćemo to napraviti.
Rebalans proračuna je izglasan, deficit je manji za preko 3 milijarde kuna.
Jesmo li se financijski okrenuli budućosti?
Marić: Ovim potezom jučer upravo smo se okrenuli budućnosti. Prošlo proljeće smo odbili uvjete koji su bili na stolu. Imali smo pogled naprijed i evo, iz današnje perspektive, mislim da je to bio dobar potez.
