Još dvije presude i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju završit će s radom.
U srijedu će izreći prvostupanjsku presudu ratnom zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću, a 29. ovog mjeseca i pravomoćnu presudu šestorici čelnika nekadašnje Herceg Bosne.
Je li Haški sud ispunio svoju ulogu?
Dvadeset četiri i pol godine nakon osnivanja, Haški sud zatvara svoja vrata. Vrijeme da se podvuče crta između pozitivnih i negativnih učinaka.
Haški tribunal podigao je 161 optužnicu, od čega je 81 završila pravomoćnom osudom. No stvara se dojam da ni Hrvatska ni BiH ni Srbija nisu zadovoljne učincima suda. Po mnogima zbog toga što se umjesto individualizacije zločina pokušala utvrditi kolektivna krivnja.
Sud je dosad od svoje prve presude dosudio oko 1.190 godina zatvora, od čega otprilike 1.200 godina Srbima koji su činili vojni i politički vrh tadašnje Srbije i Republike Srpske.
VEZANE VIJESTI
U Srebrenici, ali i rodnom selu Ratka Mladića, sa strepnjom se očekuje jedna od posljednjih presuda Haškog suda.
Nakon presude Ratku Mladiću slijedi i pravomoćna presuda u slučaju Prlić i ostalima za zločine nad muslimanskim civilima.
“Činjenica je da nije bilo organiziranog hrvatskog naroda kroz hrvatsku zajednicu, a potom hrvatsku republiku Herceg Bosnu teško da bi mi danas uopće bili narod u BIH. Sigurno ne bi bili politički narod i ne bi se mogli zalagati za ravnopravnost u BIH koja je naša domovina”, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH.
No pravni stručnjaci upozoravaju da bi – u slučaju da žalbeno vijeće potvrdi prvostupanjsku presudu o udruženom zločinačkom pothvatu to moglo imati ozbiljne političke posljedice za Hrvatsku.
Od svih slučajeva, za Hrvatsku je možda najbitnija oslobađajuća presuda bila ona za generale Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka. Otad je prošlo pet godina.
A u budućnosti preostali slučajevi rješavat će se na Mehanizmu za međunarodne kaznene sudove. Ceremonija zatvaranja Haškog suda održat će se 21. prosinca.
