Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u ponedjeljak su većinom glasova prihvatili prijedlog zaključka zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića o uspostavi sustava gospodarenja otpadom u Zagrebu.
Za takav je prijedlog glasovalo 40 gradskih zastupnika, jedan zastupnik je bio protiv, a troje suzdržanih.
Prije toga, većinom glasova – 22 glasa za, 15 protiv i pet suzdržanih, prihvaćene su izmjene i dopune Kluba gradskih zastupnika Nezavisne liste Sandre Švaljek i HSLS-a.
Zagreb će biti spreman za primjenu odluke o odvojenom prikupljanju otpada do veljače 2018., kad Uredba i stupa na snagu, istaknuto je na tematskoj sjednici.
Sandra Švaljek je prije sjednice naglasila kako je njezin i HSLS-ov zajednički klub zastupnika tematsku sjednicu potaknuo kako bi upozorio da sustav gospodarenja otpadom nije razvijen, da je zapušten te da ne odgovara najboljim praksama europskih gradova, ali i da zastupnici pomognu svojim prijedlozima, savjetima i idejama.
Naglasila je kako su u prijedlogu izmjena i dopuna postavili nekoliko nužnih, minimalnih zahtjeva: prvo, da se uspostavi sustav prikupljanja selektiranog otpada ‘od vrata do vrata’, drugo, da se prati kretanje cijena odvoza i prikupljanja kako nova cijena u prosjeku ne bi premašivala postojeću cijenu. Treće, da se uspostavi burza otpada, jer ako se započne s odvojenim prikupljanjem otpada onda se mora znati što će se s time dalje raditi. Četvrto, da Studija izvedivosti i projektno-tehnička dokumentacija ispitaju moguća lokacijska i funkcionalna rješenja. Peto, da se zastupnici, javnost, stručnjaci i ostali dionici uključe u pripremu cjelokupne dokumentacije i šesto, da se Gradska skupština na svakoj trećoj sjednici izvještava o aktivnostima iz prvih pet točaka.
Švaljek: Za nepripremljenost Zagreba nema opravdanja
Švaljek je istaknula da se iz dokumenta Gradske uprave vidi da Grad nema ni kvalitetne analize stanja ni plana ni cilja.
“Rekla bih da taj materijal kojeg smo danas dobili liči na otpad koji se odlaže na Jakuševcu – nije sortiran ni obrađen niti ičemu koristi”, zaključila je Švaljek.
Podsjetila je da je Plan gospodarenja otpadom RH donesen u siječnju, a Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom u svibnju 2017. Smatra da za nepripremljenost Zagreba na primjenu Uredbe nema opravdane izlike. Zagreb je, kao najveća jedinica lokalne samouprave, po njenom mišljenju, trebao biti predvodnik i predlagati rješenja već prilikom donošenja nacionalnog plana. “Da je Grad Zagreb bio lider, već bi sad bio spreman na implementaciju i plana i uredbe”, naglasila je Švaljek.
Predsjednik Gradske skupštine, HDZ-ov Andrija Mikulić, u raspravi je ustvrdio kako je očito da netko nije odradio svoj posao, jer Grad nije usklađen ne samo s Uredbom, što bi bilo oprostivo, nego čak ni sa starijim Zakonom o gospodarenju otpadom iz 2013.
“Što je Čistoća radila dosad, niste se mogli pripremiti?”, upitao je Mikulić te naglasio da Gradska uprava “neće dobiti nijednu ruku” njihovog kluba zastupnika dok se ne objasni koliko košta nabavka kamiona i spremnika. Rekao je i kako se nada da Gradska skupština ulazi u novu eru gdje će kontrolirati kako i tko na koji način radi.
Bandić: Zagreb će prvi donijeti plan za gospodarenje otpadom, odvajat će 50 posto otpada do 2019.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić stajališta je da će Zagreb prvi donijeti plan za gospodarenje otpadom.
VEZANE VIJESTI
“Prvi smo uputili ovu odluku u javnu raspravu, po podacima Agencije za zaštitu okoliša razvrstavamo 27,65 posto otpada, a po Centru za gospodarenje otpadom 32,6 posto. Osigurat ćemo dovoljno kontejnera i reciklažnih dvorišta, ‘zelenih otoka’. Sve će biti u skladu s propisima, zakonom i dinamici koju nameće zakon. S ekološkom infrastrukturom osigurat će se dovoljno posuda svih razina za sve”, rekao je Bandić.
Obećao je da Grad neće plaćati penale te da će Grad Zagreb, gdje se reciklira trećina otpada, do 2019. odvajati 50 posto otpada iako je rok za to 2020.
Najtanji smo u tome kako povećati ekološku svijest građana i kako će se držati novih pravila odvajanja otpada. Nisam za ekonomske sankcije, ali ako je jedini način da se udari po džepu, onda se može i to napraviti, rekao je Bandić. Kazavši da je važnije sprječavanje nastanka otpada, a tek onda ponovna upotreba i reciklaža pozvao je zelene udruge da svojim radom pomognu u educiranju građana.
Zastupnicima su prikazana dva filma o dosadašnjim eko-postignućima.
O važnosti edukacije građana govorila je zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš. Ocijenila je kako materijal kojeg su zastupnici dobili na tematskoj sjednici, nije dovoljan za kvalitetnu raspravu pa je kao primjer navela nedostatak studije utjecaja na okoliš, projektne dokumentacije.
Mrak Taritaš je upozorila kako je promjena u načinu gospodarenja otpadom dugi proces, kako su drugi gradovi pri uvođenju promjena u sanaciji otpada imali, primjerice, problema s pravednom naplatom, ali i bacanjem otpada na nepredviđena mjesta.
Prosvjed Zelene akcije i Uzora: Ne želim po starom!
Predstavnici udruga Zelene akcije i Uzor, su na skupštinskoj galeriji istaknuli transparent na kojem je pisalo: “Ne želimo po starom, hoćemo promjene”. Aktivisti tih udruga su prije sjednice prosvjedovali ispred zgrade Gradske skupštine te su gradskim zastupnicima dijelili letke na kojima je pisalo “Ne želim po starom – Glasam za promjene!”, pozivajući ih da ne glasaju za predložen zaključak i zahtjevaju da temelj Plana i Odluke, između ostalog bude uspostava sustava odvajanja suhih reciklanata i biootpada na “kućnom pragu” sa uključenim sustavom kontrole identifikacije svakog korisnika te pravedna naplata po stvarno proizvedenoj količini/volumenu miješanog otpada.
U ime Grada Zagreba prijedlog je na početku sjednice predstavila pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić. Rekla je da nakon donošenja Uredbe jedinice lokalne samouprave imaju rok do veljače 2018. donijeti odluku o načinu pružanja usluge prikupljanja otpada. Dodala je da je javna rasprava objavljena da se svi sudionici uključe i daju konstruktivne i ekonomski i ekološki prihvatljivije prijedloge.
Pojasnila je da se prema novoj odluci pojačava odvojeno prikupljanje otpada te uvode nove kante za biootpad i dodatne vrećice za plastiku. “Kante za papir su postavljene u 85 posto grada, a do kraja godine bit će 100 posto. Ususret ovoj Uredbi pokrenuta je akcija u travnju oko nabave kućnih kompostera da se smanji količina biootpada”, objasnila je.
Na ovoj tematskoj sjednici, zastupnici Gradske skupštine prvi put su elektronički glasovali preko modulnih laptopa.
