Bivši voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme, Boris Jokić, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao razvoj i provedbu kurikularne reforme.
Kako komentirate činjenicu da još nije oformljeno Povjerenstvo za provedbu kurikularne reforme?
Nemam poseban komentar. Činjenica je da već dugo postoji problem s provođenjem kurikularne reforme i apeliram na sve da se ti procesi čim prije pokrenu.
Kako biste ocijenili rad ministrice Divjak?
Ja se pokušavam izdići iz osobnih sfera i gledati Vladu kao koherentno tijelo koje treba provoditi smislene i sustavne politike. Jedino se mogu nadati je da je ta cjelina homogena i da može iznjedriti promjene. Podržavam rad ministrice i njenog tima da nastavi rad na reformi.
Europska komisija ocijenila je da Hrvatska ima loš obrazovni sustav. Bi li to moglo ubrzati reformu?
Na Balkanu je uvijek tako da tek kad netko izvana kaže nešto, onda se stvari i mijenjaju. Jasno je da hrvatski obrazovni sustav ima dobre elemente, ali on je zbilja zapostavljen. Radnici su namjerno marginalizirani i dovedeni do niskog društvenog i financijskog statusa. Europska komisija apostrofirala je da treba nastaviti reformu kako je bila zamišljena i inicijalno provođena.
Stalno se nižu loši rezultati naših učenika, posebice u području prirodoslovlja i matematike. Ministrica kaže da će uvođenjem informatike u škole rezultati biti bolji.
Nije za očekivati da će uvođenjem jednog predmeta, naročito u petom i šestom razredu, rezultati biti bolji. Nama treba cjelovita promjena svega. Za očekivati je da bi se u sljedećem ciklusu moglo očekivati da bi se rezultati mogli popraviti. Ako se pogledaju školske ocjene koje daju nastavnici, viid se da na kraju prvog razreda srednje škole oko 40 posto učenika ima zaključnu ocjenu dovoljan iz matematike. Vidimo da zaostajemo u obrazovnim ishodima. Problemi se sustavno trebaju rješavati, a ne u cilju jednog mandata.
Jesu li štetna parcijalna rješenja po predmetima?
Ne mogu reći da je štetno, informatika treba biti dio odgojno obrazovnog sustava, ali to nije cjelovita kurikularna reforma, ona se tiče svih oblika obrazovanja, od toga što se uči, nove oblike ocjenjivanja i vrednovanja, kao i sustavan rad i brigu za učenike s teškoćama, kao i za darovite učenike.
Kako komentirate da su u proračunu ministarstva predviđena manja izdvajanja za reformu?
Meni je nevjerojatno da se ne prepoznaje ljudski potencijal kao osnovni resurs ove države. Sve ćemo napraviti, ali u ljude nećemo uložiti. Ako se želi dati mladoj osobi alate, mašine, stav, onda se trebaju vidjeti rezultati.
