Samo izvrsnost može promijeniti teško stanje u hrvatskoj znanosti, suglasni su ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i državni tajnik Tome Antičić koji su u utorak predstavili rezultate Novoga međunarodnog projekta stipendiranja i mobilnosti za iskusne istraživače – NEWFELPRO- 100. projekta programa Marie Sklodowska Curie.

Projekt NEWFELPRO prvi je i za sada jedini COFUND projekt proveden u Hrvatskoj, ali i u jugoistočnoj Europi, a k tomu je i jubilarni – 100. u sklopu najprestižnijega programa Europske unije Marie Sklodowska Curie koji je u dva desetljeća postojanja postao sinonim za financiranje izvrsne znanosti, poticanje međunarodne mobilnosti i mobilnosti između različitih sektora, podsjetila je ministrica Divjak. Dodala je da je u spomenutom razdoblju kroz program financirano više od 145 tisuća istraživača, među kojima i osam dobitnika Nobelove nagrade i jedan ‘oskarovac’.

Za njegovu provedbu bilo je pet godina zaduženo Ministarstvo znanosti i obrazovanja – od 1. siječnja 2013. pa sve do te posljednjega dana ove godine kada će biti i službeno zatvoren. U tom razdoblju na temelju tri javna poziva financirano je 76 projekta ukupne vrijednosti 6,1 milijun eura. Projekt je bio financiran novcem iz Sedmog okvirnog programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (FP7), njegova ukupna vrijednost je sedam milijuna eura, a iz nacionalne komponente financirano je 60 posto aktivnosti projekta.

Ministrica je ocijenila da je projekt NEWFELPRO u skladu s razvojnom platformom Ministarstva znanosti i obrazovanja u kojoj su posebno istaknuta četiri glavna stupa – kurikularna reforma, reforma strukovnog obrazovanja, relevantno i kvalitetno visoko obrazovanje i izvrsnost u znanosti, što podrazumijeva i međunarodnu prepoznatljivost.

Jedna od brojnih kvaliteta projekta vidljiva je i u ravnomjernome sudjelovanju hrvatskih i stranih znanstvenika, istaknula je ministrica i to potkrijepila podatkom da je ukupno 36 hrvatskih znanstvenika provodilo istraživanja na 35 različitih znanstvenih organizacija u cijelome svijetu, a ukupno 34 strana znanstvenika boravila su na 21 hrvatskoj znanstvenoj organizaciji.

Time je, ocijenio je pak državni tajnik Antičić, povećana vidljivost hrvatskih znanstvenih organizacija, stvorile su se nove istraživačke mreže, a neki strani znanstvenici karijeru su odlučili nastaviti u Hrvatskoj. S tim u vezi, Antičić je posebno ukazao na to da je u Hrvatskoj ostalo raditi nekoliko izvrsnih talijanskih znanstvenika koji su u Hrvatskoj našli bolje istraživačke uvjete. Napomenuo je kako su u Italiji bili promijenjeni neki zakonski uvjeti rada znanstvenika što je znanstvenike potaknulo da odu iz Italije. Državni tajnik smatra kako je i stvaranje kvalitetnih uvjeta za istraživanja jedan od načina da se u Hrvatsku privuku kvalitetni strani znanstvenici.

Naglasak na hrvatskom predsjedanju EU-om bit će ‘brain circulation’

Divjak je ustvrdila kako Hrvatska inzistira na konkretnim rezultatima i vrlo ‘opipljivoj koristi’ od provedbe europskih programa u smislu cirkulacije ljudi i ideja, a ne samo da naši znanstvenici odlaze iz Hrvatske i sudjeluju u istraživačkim timovima izvan Hrvatske.

Taj ‘brain circulation’ bit će, najavila je Divjak, i naglasak u predsjedanju Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici 2020. Objasnila je da se to odnosi na različite razine – cirkulaciju između obrazovanja, znanosti i gospodarstva, ali i unutar Europske unije i globalno.

Ministrica je sažela i neke činjenice o skoro završenom projektu, pa je tako napomenula da je primljeno više od 190 projektnih prijedloga, bilo je uključeno više od 450 međunarodnih evaluatora u rigorozan evaluacijski postupak u kojemu su odabrani najbolji projekti.

Zahvaljujući pak prikupljenom iskustvu Ministarstvo znanosti i obrazovanja je, u suradnji s Agencijom za mobilnosti i programe Europske unije, izradilo novi akcijski plan za razdoblje od 2017. do 2020. koji je i usvojen u srpnju ove godine i kojim je, objasnila je Divjak, predviđen niz mjera za poticanje mobilnosti .

Najavila je i kako će ministarstvo potaknuti i aktivnije sudjelovanje programu Obzor 2020 (Horizon 2020), pa je tako predviđeno i financiranje kraćih istraživačkih posjeta hrvatskih istraživača stranim institucijama, financiranje odlaska na konferencije i seminare čime se, među ostalim, omogućuje i umrežavanje istraživača.

Hrvatska znanost je u lošem stanju, izvrsnost jedini izlaz iz letargije

Uz konstataciju kako je hrvatska znanost u lošem stanju, državni tajnik Tome Antičić ustvrdio je da “nas iz te letargije jedino može izvući naglasak isključivo na izvrsnosti”. Istaknuo je da je hrvatska znanost na samome dnu europskih zemalja kada je riječ o međunarodnoj mobilnosti, te ocijenio da je upravo zato projekt NEWFELPRO od velike važnosti.

Podsjetio je da je specifičan dugoročni cilj projekta bio povećati međunarodnu vidljivost i međunarodnu izvrsnost i istraživanje hrvatskih znanstvenih organizacija, te povećati kompetetivnost i kvalitetniji transfer znanja između akademskoga i poslovnogsektora. Bila su pak tri strateška cilja – dolazna mobilnost, odlazna mobilnost, te reintegracijska shema, odnosno poticanje vrhunskih hrvatskih istraživača da se vrate i svoju karijeru nastave u Hrvatskoj.

Antičić je napomenuo kako je važan podatak i da su ravnomjerno bile zastupljene istraživačice i istraživači, što je, istaknuo je, primjer izvrsnog funkcioniranja u Hrvatskoj. Smatra kako moramo raditi na ‘priljevu mozgova’, a spomenuo je i da se u Hrvatsku vratilo šest znanstvenika – četiri iz SAD-a, i po jedan iz Australije i Kanade.