Sabor će nastaviti sjednicu dopunom dnevnog reda i potom raspravom o prijedlogu dopune Zakona o prikupljanju podataka po osiguranicima o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja, a prije toga već su tradicionalno zatražene stanke.
Tomislav Panenić zatražio je stanku u ime Mosta zbog nastavka privatizacije HEP-a, a nezavisni Željko Glasnović jer želi govoriti o javnoj upravi. HDZ-ov Branko Bačić stanku je tražio zbog aktualne političke situacije, a SDP-ov Gordan Maras zbog unutarnje-političkih i gospodarskih odnosa.
“Privatizacija HEP-a ne spominje se kao strateški projekt. S pravom postavljam pitanje zašto nam dolaze zakoni koji vode u smjeru privatizacije HEP-a. Neka vladajuća veličina jasno kaže da žele privatizirati HEP, neka stave to u program, a ne da moramo imati zakone poput Zakona o vodama kojim se rješava ključna prepreka”, rekao je nakon stanke Panenić.
VEZANE VIJESTI
“Izmjenom zakona koji je navrat nanos uvršten u dnevni red svi skupa sudjelujemo u poduhvatu koji Vlada sama ne želi priznati, a to je privatizacija HEP-a. Za koju godinu ponovno ćemo imati slučaj Ine. Zakon o vodama nije više Zakon o vodama, nego Hepi lex”, poručio je Panenić.
“Napravite odluku da je to program Vlade, stanite iza toga i nemojte da više moramo mi sudjelovati u raspravama u kojima imate prikrivene namjere”, kazao je bivši ministar u vrijeme prve Vlade HDZ-a i Mosta, koji je bio zapitao i: “U kojem trenutku će netko izaći s božićnom poslanicom i reći nećemo kupiti Inu, ali ćemo privatizirati HEP”.
“Ne tako davne 2002. godine tadašnja Vlada donosi bitne zakone – Zakon o privatizaciji Ine i Zakon o privatizaciji HEP-a. Po tom zakonu je privatizirana Ina, ali nakon uviđene pogreške 2010. tadašnja Vlada predložila je da se ne bavimo više Zakonom o privatizaciji HEP-a jer je konstatirano da se HEP ne može privatizirati bez posebnog zakona, dijaloga i odluke u Saboru. Dođe li do bilo kakvih razgovora za IPO HEP-a, taj se događaj neće dogoditi bez posebnog zakona i široke javne rasprave”, poručio je HDZ-ov, inače također bivši ministar, Darko Horvat.
Svi se sjećamo Ine i Sanadera i zato mi u SDP-u pušemo i na hladno, mi smo protiv privatizacije HEP-a, poručio je SDP-ov Gordan Maras, koji se, kako je ustvrdio, javio da bi govorio o zaduženjima i Gradu Zagrebu.
“Puno pričamo o zaduženjima. Grad Zagreb, kojemu je proračun 7,5 milijardi, odlučio je da to nije dovoljno novca i Bandić – poplun mu je prekratak – odlučio je da će Zagrebački holding dignuti 500 milijuna kuna kredita. Istodobno kaže da mu je Vlada uskratila 400 milijuna kuna. Pozivam ga da ako je to tako, uskrati podršku Vladi i da ne farba građane Zagreba”, kazao je Maras.
“Kada bi Plenkoviću rekao nećemo da se Zagrebu uzima 400 milijuna kuna, onda bi zastupnici pod utjecajem Bandića glasali protiv većine i Plenković ne bi imao većinu i morao bi odustati od toga da uzima milijune Zagrebu. Bandić će za Plenkovića i Hasanbegovića napraviti bilo što, to smo vidjeli nebrojeno puta. Bandić je očito politički ucijenjen gradonačelnik i preko njega Zagrebom upravljaju HDZ i Hasanbegović”, zaključio je Maras.
“Ovdje moramo razgovarati o tim problemima, premalo se govori o Zagrebu i o proračunu koji se troši uludo. 7,5 milijardi kuna je dovoljno da se efikasno upravlja gradom. Postavljam još jedno pitanje, ako Vlada može uskratiti 400 milijuna kuna, zašto građani ne mogu plaćati manji prirez? Poruka Milana Bandića je građani plaćajte, Plenkoviću uzimaj koliko ti treba od Zagreba“, smatra Maras.
Sabor odobrio zamjenu Mostovaca u zastupničkim klupama
Netom prije toga sjednica Sabora počela je izvješćem Mandatno imunitetnog povjerenstva koje je razmotrilo pisanu obavijest zastupnika Ivana Kovačića koji je izvijestio predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da stavlja mandat u mirovanje s danom 5. prosinca, a kao zamjenik mu je određen Ante Pranić.
Povjerenstvo je jednoglasno s pet glasova za predložilo donošenje odluke o mirovanju mandata Kovačiću i početku mandata zastupnika Pranića, a zastupnici su jednoglasno zastupnici podržali ovu odluku. Pranić će sutra položiti zakletvu jer danas nije u Saboru.
U Saboru rasprava o prestanku rada Umirovljeničkog fonda
Što se tiče dopune Zakona o prikupljanju podataka po osiguranicima o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja, ona bi trebala povećati povezanosti podataka po osiguranicima s pripadnim podacima o uplati obveznog doprinosa za mirovinska osiguranja i tako ubrzati prosljeđivanje sredstava na osobne račune u izabrane obvezne mirovinske fondove.
Zastupnici će raspraviti i prestanak rada Umirovljeničkog fonda za čijim postojanjem je prestala potreba budući da je u prosincu 2013. godine isplatio posljednju ratu obeštećenja članovima Registra obiteljskih i najviših mirovina i time izvršio svoju zakonsku obvezu.
Na dnevnom redu u srijedu je i potvrđivanje dva ugovora o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, s Bosnom i Hercegovinom i s Litvom, kao i potvrđivanje ugovora Hrvatske i BiH o europskom partnerstvu.
