Iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je 380 milijuna kuna za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Projektni prijedlozi mogu se podnositi od 15. 1. 2018. do 31. 12. 2020., istaknuli su potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar i ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac.
Ministar Štromar novinarima je izjavio da je 380 milijuna kuna na raspolaganju jedinicama lokalne i regionalne samouprave, svim javnim tijelima za ustanove, ustvari za energetsku učinkovitost zgrada javnog sektora. Rekao je da su dosad već imali nešto slično, ali uglavnom samo u obrazovnim i odgojnim ustanovama, a sada se ta “lepeza” širi i na mnoge druge ustanove, od sportskih, znanstvenih, a tu su uključene i obrazovne i kulturne ustanove te vjerski objekti.
“Ako će biti velika zainteresiranost, moći ćemo alocirati još i iz drugih programa sredstva u ovaj program”, najavio je Štromar. Istaknuo je da je sufinanciranje iz fondova EU između 40 i 60 posto, a razliku financira onaj koji je investitor, ali i jedinice lokalne i regionalne samouprave mogu se javiti na Fond Ministarstva regionalnog razvoja koji će biti isto otvoren i bit će moguće dobiti i do 80 posto razlike financiranja.
Istaknuo je kako je dobra stvar da će nakon što se uredi zgrada, troškovi energenata – struje, plina i svih goriva biti manji nego prije obnove i onda će nositelji te infrastrukturne investicije moći ta sredstva koristiti za neke druge stvari – za poboljšanje komunalne infrastrukture općinama i gradovima, za poboljšanje uvjeta rada u vrtićima.
VEZANE VIJESTI
“Znači, uštede ostaju općinama, gradovima i nositeljima tih projekata”, kazao je Štromar. Rekao je da će svi oni moći dobiti pomoć za prijavu na tri punkta – u Fondu za zaštitu okoliša, Ministarstvu regionalnog razvoja i u Ministarstvu graditeljstva.
Štromar je najavio da će u sljedeće četiri godine biti više od pet milijardi kuna investicija u energetsku učinkovitost, a od toga 2,3 milijarde će biti sredstva Europske unije. “Mislimo da će biti puno posla, posebno za male građevinske tvrtke koje dosad nisu baš imale posla jer su bile kooperanti velikima. Sada će se i oni moći javiti na natječaje u samoj izgradnji i u rekonstrukcijama i moći će tu dobiti kvalitetne cijene i dobro platiti svoje radnike”, istaknuo je.
Poručio je da će biti novog posla za nekoliko tisuća novih građevinaraca. Rekao je da im nije cilj popuniti ta radna mjesta samo s kvotama nego i vratiti ljude koji su otišli iz Hrvatske i sada rade u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, gdje nisu možda baš previše zadovoljni, jer su i troškovi života puno veći i nisu s obiteljima. Ako će biti tu dobre cijene, računamo da će se jedan veliki dio njih i vratiti, rekao je.
“Cilj nam je vratiti graditeljstvo na one grane koje su bile prije 2009., prije velike krize gdje je građevina stvarno jako pala”, istaknuo je Štromar.
“Posebno mi je drago da se na naš poziv za ovu konferenciju, na kojoj predstavljamo program energetske obnove javnih zgrada širokog spektra, odazvalo čak 300 zainteresiranih predstavnika jedinica lokalne samouprave, regionalnih razvojnih i energetskih agencija i drugih zainteresiranih. To je dobar znak da ćemo se svi skupa potruditi da što bolje pripremimo projekte i povučemo što više novca iz EU fondova za energetsku obnovu javnih zgrada, jer su koristi višestruke”, istaknuo je Štromar.
Ministrica Žalac rekla je da 15. siječnja očekuju u njihovom novom sustavu “e-Fondovi” elektronske prijave tih projekata koji se odnose na javne zgrade. Najavila je da su spremni povećati alokaciju sredstava ukoliko bude značajan broj prijava.
Istaknula je da se za obnovu zgrada javnog sektora jedinice lokalne i regionalne samouprave čim potpišu ugovor mogu javiti njihovom fondu za sufinanciranje gdje im mogu dati još do 80 posto njihovih troškova.
Rekla je kako će energetska obnova kroz EU fondove u ovoj financijskoj perspektivi dati značajan broj radnih mjesta u graditeljstvu, a posebice energetsku obnovu koju dugi niz godina nismo imali, a ključna je i nepobitno važna posebice zbog toga što imamo jako puno objekata koji su i kulturna dobra.
