Početkom prosinca 2017., u trenutku kada se provele pripajanje HAC ONC-a HAC-u, glavnim direktorom HAC-a imenovan je Boris Huzjan.
Huzjan je bio dugogodišnji direktor tehničkog sektora, projekata EU te član Uprave HAC ONC-a.
“Na čelo HAC-a dolazim s mjesta direktora HAC ONC-a, tako da imam neposredna iskustva u poslovanju HAC-a, posebno kad je riječ o najvećem dijelu poslovanja, koji se odnosi na održavanje i naplatu cestarine, što je izvodio HAC ONC. Pripajanjem HAC ONC-a HAC-u kontinuitet poslovnih procesa se nastavlja. Istaknuo bih da HAC ne čini samo Uprava nego cijeli niz stručnjaka u svojim područjima rada i svi zajedno ćemo, kao tim, pridonijeti odgovornom ispunjavanju zadataka. Snagu tvrtke čine ljudi”, rekao je Huzjan u intervjuu za Jutarnji list.
Koliki su ukupni dugovi HAC-a i kakav je plan za vraćanje tih dugova? “Ukupni dug HAC-a iznosi oko 22 milijarde kuna. U sklopu projekta poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora, resorno ministarstvo angažiralo je financijskog savjetnika koji trenutno radi na procesu refinanciranja i restrukturiranja duga tako da se dio duga restrukturira/reprogramira, a da se dio prijevremeno otplati sredstvima koje je RH prikupila putem izdanja obveznica. Moram naglasiti da se kreditna zaduženost nije povećala. Međutim, i rast prihoda od naplaćene cestarine od gotovo 14 posto u 2017. pouzdan je pokazatelj da smo na dobrom putu i ovo će povećanje prihoda u razmjernom dijelu svakako poboljšati financijsku konstrukciju poslovanja”, kazao je Huzjan.
U HAC-u je u tijeku i proces kadrovskog resturkturiranja.
“Riječ je o dobrovoljnom odlasku 200-tinjak ljudi. Nastojali smo to odraditi na socijalno prihvatljiv način, ali u skladu s pismom sektorske politike u suradnji sa Svjetskom bankom i, naravno, u dijalogu sa socijalnim partnerima. Sljedeći korak je povećanje efikasnosti i reorganizacije tvrtke uz smanjenje troškova poslovanja”, pojasnio je novi šef HAC-a.
Huzjan kroz proces restrukturiranja očekuje uštedu u svim segmentima poslovanja, osobito u planiranju investicija i održavanja. Kaže da će raditi na povećanju prihoda i istodobno na smanjenju troškova na rashodovnoj strani.
Smisao restrukturiranja i ušteda nije otpuštanje ljudi, nego bolja efikasnost, naglašava.
Dio pitanja je koliko nam izvršitelja treba u određenim procesima, ali je važnije pitanje što trebamo učiniti da zaposlenici koji ne rade počnu raditi efikasno, kao oni najbolji. Vezano za konkretne uštede, imamo izvrsne inženjere u domeni projektiranja. Pokrenuli smo proces certifikacije za ovlaštene inženjere jer ne vidim zašto sami ne bismo radili jednostavnije projekte i, prema projekciji, godišnje uštedjeli pola milijuna kuna. To je samo jedna od mogućih ušteda. Primjera radi, u HAC ONC-u prema projektnoj procjeni trošak bojanja jednog tunela angažmanom vanjske tvrtke procijenjen je na 5,5 milijuna kuna. Meni je to bilo neprihvatljivo te sam odlučio to napraviti u angažmanu vlastitih potencijala u društvu. Imamo potrebnu mehanizaciju i radnike, bilo je potrebno jedino kupiti boju i materijal. Time smo trošak bojanja tunela smanjili na oko 400 tisuća kuna. Da zaključim, prostora uvijek ima, potrebno je samo donijeti argumentiranu odluku i ustrajati na izvršenju”, rekao je Huzjan.
Naplata cestarina
Koji je najbolji model za HAC kada se radi o naplati cestarina: uvođenje vinjeta, nastavak rada s naplatim kućicama, pojačan PR vezan uz ENC ili neki treći model?
“U kontekstu razvoja modela naplate cestarine za sve skupine vozila, važno je istaknuti da je prijedlogom nove direktive Europskog parlamenta planirano da u skoroj budućnosti plaćanje cestarine bude moguće jedino po modelu prijeđene dionice autoceste – koji se primjenjuje u RH, a ne naplaćivanje cestarine za određeno razdoblje korištenja. Resorno je ministarstvo u sklopu svih reformi koje provodimo raspisalo javni poziv za iskazivanje interesa za izradu studije razvoja elektroničkog sustava naplate cestarine u RH. Namjera je unaprijediti postojeći sustav naplate cestarine, a studija će pokazati koji je oblik elektroničkog sustava naplate najpogodniji za autoceste pod upravljanjem HAC-a i ARZ-a, uvažavajući nove tehnologije”, rekao je Huzjan za Jutarnji list.