Gost Studija uživo bio je saborski zastupnik SNAGA-e Goran Aleksić
Je li vas iznenadila odluka HANFA-e oko Nexusa?
Kako može iznenaditi ako je sve to otkriveno, to je normalna reakcija.
Je li HANFA prekasno reagirala?
Inače svi regulatori prekasno reagiraju i čekaju završetak sudskih postupaka. Da reagiraju pravovremeno, do sudskih postupaka ne bi trebalo niti dolaziti.
Priča oko švicaraca nije gotova, a tu je sada važna presuda u Grčkoj.
Neke su pravomoćne presude, koje nisu bile kolektivne, donesene već ranije – u Španjolskoj 2015. godine, za nepoštenost valutne klauzule, u Njemačkoj u korist lokalne zajednice Sjeverna Rajna – Vestfalija lani, a sad imamo pravomoćnu kolektivnu presudu u Grčkoj koja se tiče 70.000 dužnika, ali ima još procesa u Grčkoj, koji su prvostupanjski, no vjerojatno će imati isti pravorijek na žalbenom sudu. Oštećenici su dobili pravo na obeštećenje na temelju razlike početnog i povećanog tečaja franka.
Kako će to utjecati na hrvatske dužnike?
Kad Visoki trgovački sud RH donese svoju odluku – ako ona bude jednaka ovoj, a vjerujem da hoće jer cijela EU donosi takve odluke – to će značiti da će svi dužnici koji nisu imali konverziju moći privatnim tužbama dobiti razliku tečaja i pripadajuću zateznu kamatu, a oni koji su imali konverziju kamatu jer tijekom konverzije nisu dobili sve – tada su banke primijenile nepoštene kamate i maržu iz euro kredita – nepošten odnos banke prema dužnicima, zakon o konverziji nije obuhvatio reguliranje kamata. Riječ je o ukupno 120.000 oštećenih dužnika.
Hoćete li im savjetovati da podnose ponaosob tužbe?
Savjetovat ćemo da pričekaju presudu Visokog trgovačkog suda RH, a potom ćemo im dati savjete, ako država ne nađe sustavno rješenje – trebala bi, ali nisam baš optimističan, svakako će morati ponaosob.
Radili ste na izmjenama zakona o potrošačkom kreditiranju, bili na sastanku s ministrom financija Marićem, što dalje?
Pripremili smo dva nova alternativna rješenja izmjena zakona o potrošačkom kreditiranju, dorađujemo ih, bit će uskoro završena, proslijedit ćemo ih ministru Mariću i zahtijevati da nas opet primi, da vidimo možemo li kroz saborsku proceduru progurati jedno od ta dva rješenja, tražit ćemo da Vlada predloži jedno rješenje – neka HDZ pokaže da brine za građane, a njima se osim marži rješavaju i nezakonite izlazne naknade. Kad je bila rasprava oko stambenog potrošačkog kreditiranja u Saboru, moj amandman da ih se ne naplaćuje u kreditima u kojima nisu ugovorene nije prošaom ali Sud kaže da sam u pravu i očekujemda se to prihvati.
Je li HDZ pokušavao ići prema vama kakvom trgovinom?
Pregovaranja je bilo tijekom kroze vlasti, međutim, ljudi s kojima surađujemo su odlučilida HDZ-u neće vjerovati. Moguće je da nešto podržimo, ali to mora imati društvenu vrijednost, ne možemo podržavati nešto poput “lex šerifa”.
Kako je moguće pomoći ovršenim i blokiranim građanima?
Bilo je puno najava od ministara financija i pravosuđa da će se formirati radna skupina, čekalo se mjesecima, pa da će se i njih uključiti i pokušati riješiti njihov problem, ni toga nema, ostaje sve na izjavama, a na konkretna rješenja se čeka dugo. Možemo sumnjati da će biti nekakvih rješenja – obično bude da se čeka neke izbore pa da ih se onda ponudi kao da rješenja neće biti ako se ne izabere HDZ na vlast, tako se često radi, prolazi godinu dana priprema dok se ne počne raditi pošten posao i tek pred nove izbore se počne raditi, takvu praksu treba prekinuti i trebamo razmišljati godinama unaprijed i u nacionalnom konsenzusu. Mi ćemo predložiti neka rješenja, ali svjesni smo da to neće proći, a moglo bi biti vrlo brzo doneseno nekoliko mjera da ne bude problema: da se svim velikim pravnim osobama zabrani naplata odvjetničkih usluga prema ovršenicima, prebaciti stvari na sudove, a ne na javne bilježnike i zabraniti ovrhu nekretnina u kreditima koji imaju nezakonitu kamatnu stopu, ljudima bi to odmah olakšalo.