Stručnjak za međunarodno pravo Ljubo Runjić gostovao je u emisiji Novi dan gdje je govorio o mogućnosti da Srbija plati ratnu štetu Hrvatskoj te o arbitraži sa Slovenijom.
Ima li Hrvatska pravo tražiti ratnu odštetu i kako to da se do sada to pitanje nije riješilo?
“Hrvatska ima pravo tražiti odštetu, njezini građani su bili žrtve ratne agresije, ima puno poginulih i ranjenih, mnogo je otete imovine, arhiva… Sve to može biti predmet odštete, ali je može tražiti samo pred međunarodnim tijelima, arbitražnim sudom ili sudom u Haagu. Hrvatska je već bila u postupku gdje se vodila tužba protiv genocida i nije ga dobila, pitanje je bi li Hrvatska dobila odštetu. U vrijeme najveće agresije Srbija nije postojala kao država. Upitno je bi li Hrvatska mogla pravno dokazati i pripisati odštetu Srbiji. Pravne šanse su nam male.”
I Pantovčak je odustao od teme. Je li to nezgodna tema?
“Tema nije toliko nezgodna koliko imamo male šanse da dobijemo odštetu. Ulazak u sudski postupak teško da bi uspješno završio za Hrvatsku. Sporazum iz 1996. je planiralo pokrenuti Povjerenstvno, ali zašto nije došlo do njega to je vjerojatno stvar političke odluke. Treba pitati ljude koji su bili u uskom krugu ljudi pokojnog predsjednika, možda Matu Granića, zašto se odustalo od tog sporazuma.”
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kaže da Hrvatska može puno izgubiti, što je mislio pod tim?
“On je prije svega htio reći da možemo izgubiti u sudskom sporu. To bi moglo otvoriti Pandorinu kutiju, mogla bi se dovesti u pitanje uloga Hrvatske u BiH, moglo bi ići u nedogled i tužili bi jedni druge.”
Sudbina nestalih osoba, povratak otuđene imovine… Juncker je rekao da nijedna zemlja neće ući u EU dok ne riješi probleme sa susjedima. Može li Hrvatska iskoristiti predpristupne pregovore Srbije da riješi probleme?
“Hrvatska sigurno treba iskoristiti priliku da riješi probleme, pitanje nestalih, arhive koji se još uvijek nalaze u Srbiji. Hrvatska nema uređenu granicu ni s Bosnom, ni s Crnom Gorom i treba se iskoristiti pretpristupno razdoblje da se riješe probleme.”
Spor sa Slovenijom, što učiniti?
“Imamo situaciju gdje policija provodi slovenske zakone koji su usklađeni s arbitražom i pišu kazne ribarima. Hrvatska pak poštuje naše zakone i piše kazne njihovom ribarima i to može trajati u nedogled. Sve se prelama na ljudima koji žive od ribarenja.”
Je li moguća tužba pred sudom u Luksemburgu?
Slovenija blefira, pozivaju se na članak 259. u kojem stoji da država može podići tužbu protiv druge članice. Moje je mišljenje da se ne radi o kršenju europskog prava, ja ne vidim o kakvom se kršenju prava radi. Naša diplomacija je bila pretiha, samo smo obavijestili da više nismo stranka arbitražnog spora. Slovenija je podnijela diplomatsku ofenzivu. Mi smo trebali obići međunarodne centre i uvjeriti ih da se ne može nastaviti s arbitražnim sporom. Njihova diplomacija je bila agresivna i došlo je do toga da je Slovenija postala žrtva iako je kršila arbitražno pravo.”
