Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ocijenila je u srijedu u intervju za Media servis da sveučilište mora biti otvoreno, procesi na sveučilištu transparentni, a retorski program treba omogućiti razvoj sveučilišta.

Senat Sveučilišta u Zagrebu birat će u petak, 23. veljače novog rektora, a jedno od pitanja postavljenih minsitrici Divjak u intervju Media servisa pod nazivom “U četiri oka” bilo je i kako ocjenjuje rad aktulanog rektora i kandidata za novi rektorski mandat Damira Borasa.

Novinarsku napomenuo kako ju je aktualni rektor Damir Boras prije četiri godine pobijedio kada se kandidirala za rektoricu, pratilo je i novinarsko pitanje – kako ocjenjuje dosadašnji rad rektora Borasa.

Uz ogradu kako joj “ne priliči da se miješa u izborni postupak i skore izbore”, Divjak je odgovorila kako “cijelo vrijeme ističe da Sveučilište mora biti otvoreno, da procesi trebaju biti transparentni, a članovi Senata koji biraju rektora trebaju dobro promisliti čiji program omogućava razvoj Sveučilišta”.

Jer, ustvrdila je Divjak, razvoj Sveučilišta nije važan samo onima koji biraju rektora – za 70-ak članova Senata, već i za 75 tisuća studenata, nekoliko tisuća zaposlenika i za cijelu Hrvatsku. Pri tomu, dodala je, nemojmo zaboraviti da pola studenata u Hrvatskoj studira upravo na Sveučilištu u Zagrebu, a to nije samo mjesto gdje se studira već i mjesto gdje se formiraju mladi ljudi i daju im se one temeljne kompetencije koje im omogućavaju, ili ne omogućavaju, da budu aktivni građani i razvijaju društvo i gospodarstvo.

Interes javnosti za izbor rektora i djelovanje Sveučilišta je velik i to treba poštovati, rekla je Divjak i istaknula da se zauzima za transparentne procese i unaprjeđenje kvalitete i otvorenosti Sveučilišta prema javnosti.

“Ne mogu se pridružiti prosvjedu”

Na novinarsko pitanje hoće li se u četvrtak pridružiti prosvjedu ispred sveučilišna Rektorata u organizaciji Sveučilišne platforme koji je organiziran jer je sve izglednije da će i izborna sjednica Senata u petak biti zatvorena za javnost, ministrica Divjak odogovorila je kako se, s obzirom na političku poziciju, ne može pridružiti prosvjedu jer bi to bilo miješanje u autonomiju sveučilišta.

Ali, ustvrdila je, “mogu apelirati na otvorenost procesa i da kandidati za rektora odgovaraju na pitanja” jer, ponovila je Divjak nisu samo članovi Senata zainteresirani za njihove programe i odgovore već je to više od 80 tisuća studenata i zaposlenih na Sveučilištu i hrvatska javnost koja ima stvarni interes i to ne samo zato što se Sveučilište najvećim dijelom financira javnim novcem već i zato što se očekuje puno veći utjecaj Sveučilišta na razvoj društva i gospodarstva.

“Ne mogu baš svakoga komentirati”, bio je kratak ministričin odgovor na novinarsko pitanje kako komentira izjavu prorektora Miljenka Šimprage “da je 13 puta lakše postati ministrica nego rektor” nakon njezina apela da sjednica Senata bude otvorena prošli petak kada su kandidati za rektora predstavljali svoje programe.

“Promjene na Sveučilištu su sigurno potrebne”

Ministrica je uvjerena da su promjene na Sveučilištu sigurno potrebne jer, ocijenila je, ono ima ogroman potencijal u istraživanju, potencijal da se istraživanje ‘prelije’ u primijenjeno istraživanje, potakne puno bolja suradnja s industrijom i da se puno više radi na tvrtkama koje nastaju kao rezultat inovativnih istraživačkih procesa. Također, očekuje se da sveučilište puno više sudjeluje u usklađivanju studijskih programa s potrebama tržišta, a tu je, objasnila je Divjak, važan Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) kao instrument da do tog usklađivanja i dođe.

Napomenula je kako je jedna od velikih tema vezana za finaciranje iz europskih fondova i mreža europskih sveučilišta, a u nekoliko sljedećih godina trebalo bi se formirati 20-ak mreža europskih sveučilišta po različitim temama i sektorima, a mi očekujemo da se naša sveučilišta uključe jer će na takvim temama, istaknula je mnistrica, biti dostupne milijarde eura. Ustvrdila je kako to moramo iskoristiti, podsjetila je da je o tome govorila i na Rektorskom zboru te ponovila da apleira na sva hrvatska sveučilišta, a posebno na zagrebačko, da se uključi u taj proces.

Jedno od pitanja upućenih ministrici bilo je i zašto je zagrebačlo Sveučilište protiv izjednačavanja diploma stručnih i sveučilišnih studija, a njezin odgovor je bio “kako ne misli da bismo mogli reći da je Sveučilište protiv toga jer je tužbu Ustavnom sudu podnio rektor Boras”.

Smatra kako je važno znati što je to HKO da bismo dobro razumijeli o čemu se radi, jer HKO nam daje priliku da se obrazovni sustav po svim razinama poveže s potrebama tržišta. Kad je pak riječ o stručnim i sveučilišnim studijima ocijenila je kako je ta “tema prenapuhana, sveučilišni i stručni studiji se razlikuju po vrsti, stručni studiji trebaju puno veći naglasak stavljati na razvoj vještina, a sveučilišni na znanja i akademske kompetencije”.

Objasnila je kako ono što se očekuje i od stručnih i sveučilišnih studija je podizanje kvalitete što možemo sagledati u dva segmenta – jedan je odgovaranje potrebama tržišta što uključuje i buduće tržište, a s druge strane tu je i zakon o osiguravanju kvalitete koji propisuje što bi trebali imati kvalitetni studiji, te Zakon o znanosti i visokom obrazovanju.

“Odgovornost rektora jer Hrvatski studiji nemaju pravni status”

Kako riješiti pravni status Hrvatskih studija bilo je također jedno od pitanje za ministricu koja je u odgovoru podsjetila da je “do problema došlo jer se zakonske regulative nisu poštovale, nisu se slušali savjeti, nisu se uzimale u obzor različite perspektive razvoja Hrvatskih studija”.

“Tu je velika odgovornost rektora i Senata zagrebačkoga Sveučilišta što Hrvatski studiji nemaju pravni status”, ustvrdila je Divjak.

Na pitanje da objasni koje to savjete nisu poslušali rektor i Senat, ministrica je odgovorila kako se to na prvome mjestu odnosi na to da nisu pročitali reakreditacijsku preporuku koja je jasno rekla da su studiji na Hrvatskim studijima kvalitetni, ali da treba riješiti pravni status što ne znači da neko studijsko područje treba izostaviti ili raditi tako da se ugrozi opstanak Hrvatskih studija, a to je ono što se je dogodilo.

S obzirom na autonomiju Sveučilišta, isključiva odgovornost za sve ono što je učinjeno je na rektoru i Senatu, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja će se, najavila je ministrica, uključiti jer je to propisano i zakonom, ali tek nakon što Akreditacijski savjet Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) da svoju analizu i preporuku u vezi stanja na Hrvatskim studijima.

Na pitanje treba li smijeniti privremenu upravu Hrvatskih studija kako to traže sindikati, ministrica je odgovorila da u slučaju ozbiljnih problema kakvi su na Hrvatskim studijima, treba vidjeti kako je djelovala uprava da je došlo do takvih problema.

Podsjetila je kako Sveučilište osporava upravne nadzore koje je zatražilo Ministarstvo, ako i nadzor nad trošenjem financijskih sredstava, te dodala kako je sloboda istraživanja i poučavanja, akademske slobode ono što je ustavom zajamčena kategorija autonomije sveučilišta, ali ono mora biti transparentno u načinu na koji troši financijska sredstva.