U poslanici, govoru koji će trajati 20-ak minuta, naglasak Kolinde Grabar-Kitarović bit će na stanju u Hrvatskoj. No, budući da je to inauguracijski govor, neće biti, naravno, kritički intoniran, kao što je bio u predizbornoj kampanji.
Bit će usredotočena na novo hrvatsko zajedništvo i potrebu izlaska iz krize, govorit će o mladima koji moraju ostati živjeti u Hrvatskoj. Potom će govoriti o obrazovanju, povezanosti znanosti i gospodarstva, o centrima znanosti kao dijelu razvijenog svijeta gdje Hrvatska može uhvatiti korak s tim svijetom.
Predsjednica će za naš dio svijeta koristiti termin jugoistok Europe i neće spominjati “regiju”. Isticat će, međutim, potrebu zadržavanja dobrosusjedskih odnosa s okolnim državama, naglasit će spremnost Hrvatske da pomogne susjedima u svakom pogledu, no na temelju čistih računa. Naglasit će i odnos prema BiH te pružanje potpore susjednim državama na europskom putu uz isticanje jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH.
Kada je riječ o međunarodnom okruženju, koje je trenutačno vrlo loše, i zbog destabilizacije pravnog poretka u Europi, kao i djelatnosti tzv. Islamske države, poruka će biti o potrebi čvrstog europskog zajedništva i usmjerenja k svijetu utemeljenom na međunarodnopravnim načelima 21. stoljeća.
U svom govoru predsjednica Republike spomenut će i osnivača hrvatske države Franju Tuđmana, a zahvalit će se na svemu onome što su učinili i bivšim predsjednicima Stjepanu Mesiću i Ivi Josipoviću. Neće se baviti dnevnopolitičkom situacijom i djelotvornosti hrvatske Vlade, no u tom kontekstu naglašavat će potrebu okrenutosti Hrvatske prema budućnosti. U tom pozitivnom pristupu naglašavat će i potrebu vraćanja samosvijesti naših građana. Stoga će govor biti afirmativan i optimističan. Hrvatska može biti bolje, bit će njezina osnovna poruka. U timu predsjednice pak ističu da će njezin govor biti više nacionalan nego što je to bio, primjerice, govor njezina prethodnika Josipovića, što će se vidjeti i po programu i po scenariju inauguracijske svečanosti, javlja Večernji list.