Predsjedanje Hrvatske Europskom unijom izvrsna je prilika da Vlada ispere 'istočni grijeh' pristupanja RH EU i da prepozna građane kao aktere, a ne voajere hrvatskog predsjedanja EU, upozorava članica Europskog gospodarsko socijalnog odbora (EGSO) Marina Škrabalo, a na veću uključenost različitih aktera poziva i Hrvatska gospodarska komora (HGK).
VEZANE VIJESTI
Hrvatska će predsjedanje EU-om, podsjetimo, preuzeti u prvoj polovici 2020. godine, a s obzirom na to da je riječ o svojevrsnom maturalnom ispitu za svaku novu državu članicu već smo u hrvatskom Ministarstvu europskih i vanjskih poslova (MVEP), kao središnjem tijelu zaduženom za pripreme i organizaciju događaja u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU, provjerili kako teku pripreme i kakvi bi mogli biti troškovi. Također, imajući na umu da je ne samo za uspješno predsjedanje, nego i za pripreme za njega ključno i široko uvezivanje svih raspoloživih ljudi, organizacija i sektora provjerili smo i što o dosadašnjem tijeku priprema misle te što od predsjedanja RH EU-om očekuju različiti akteri.
HGK: Potrebno je što prije definirati prioritete hrvatskog predsjedanja EU
Iznimno je važno pravovremeno uključiti sve zainteresirane strane u društvu – od tijela državne uprave, poduzetništva, javnosti, mladih socijalnih partnera … imajući na umu činjenicu da su prioriteti sukladni s programima rada europskih institucija i prioritetima Europske komisije, a od presudnog je značaja i da vode računa o strateškim odrednicama hrvatske vanjske i europske politike, nacionalnim interesima i potrebama, istaknuli su za N1 u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), koja će upravo 2020. obilježiti 168 godina svojeg djelovanja, odnosno zastupanja hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu.
Napominju da su se oni već stavili na raspolaganje Vladi i svim drugim državnim institucijama kao pomoć u pripremi i provedbi ovog zahtjevnog projekta, i to za sve društvene teme s naglaskom na one od ključne važnosti za poslovni sektor u RH i EU. HGK se, ističu, “posebno zalaže za teme gospodarske politike koje mogu osigurati podizanje konkurentnosti nacionalnog, ali i europskog gospodarstva”, a kao prioritetna područja u ovom trenutku vide “otvoreno jedinstveno digitalno tržište s jednakim mogućnostima za sve, demografiju i mlade uz stjecanje vještina i kompetencija za novo EU gospodarstvo i obrazovanje usmjereno na taj cilj, kao i znanost, inovacije, istraživanje i razvoj u funkciji stvaranja konkurentnog gospodarstva te stvaranje EU ‘otvorenih inovacijskih sustava’. Naposljetku, tu je i sigurnost Europe kao pretpostavka stabilnosti, razvoja i rasta, proširenje EU i politika susjedstva te potpora za nova tržišta za europske poduzetnike”.
Iz HKG napominju i da je presudno pravovremeno – što znači već sada – krenuti s nacionalnim konzultacijama radi definiranja nacionalnih prioriteta i u skladu s njima pristupiti izradi prijedloga prioriteta ‘trija’ koji prema Lisabonskom ugovoru za vrijeme predsjedanja Hrvatske EU čine Rumunjska i Finska. ”Uvjereni smo da sve tri zemlje imaju zajedničku poveznicu, a gospodarstvo zasigurno treba biti jedna od njih”, zaključuju u HGK.
‘S obzirom na to da će Hrvatska predsjedati Unijom u godini na koju se odnose ciljevi aktualne razvojne strategije Europa 2020., ”bilo bi logično da naglasak u predsjedanju bude na postignućima EU u odnosu na vlastite ciljeve održivog razvoja vezane uz borbu protiv klimatskih promjena, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, obrazovanje, istraživanja i razvoj te smanjenje siromaštva i socijalnog isključivanja što je usko vezano i uz uvođenje novih mehanizama socijalne zaštite kroz Europski stup socijalnih prava koji bi do tada trebali zaživjeti. Bilo bi također logično da Hrvatska pametno poveže predsjedanje EU s prilikom koju dobiva za povezivanje i promociju u sferi kulture (i to povrh dijeljenja licitarskih srdaca briselskim gostima), time što će 2020. Rijeka biti Europska prijestolnica kulture (EPK)”, istaknula je za N1 Marina Škrabalo, članica Europskog gospodarsko socijalnog odbora (EGSO) – savjetodavnog tijela EU koje čine predstavnici organizacija radnika i poslodavaca te drugih interesnih skupina, svojevrsnog mosta između institucija EU koje donose odluke te građana EU-a.
Međutim, u svojem predsjedanju Hrvatska neće moći izbjeći ni velike, teške, dugoročne teme poput institucionalne reforme u smjeru demokratizacije, ali i veće djelotvornosti europske zajednice, kao i pitanje očuvanja i promocije europskih vrijednosti koje su, podsjeća, pod velikim napadom radikalne desnice što je tema koju je Rumunjska već izabrala kao jedan od svoja četiri prioriteta. ”Kao neizbježno pitanje nameće se i uloga Europe u svijetu, a posebno u odnosu na SAD, Rusiju, Tursku te na svjetska ratna žarišta, a u tom kontekstu je i politika proširenja prema Zapadnom Balkanu kao jedan od prioriteta aktualnog bugarskog predsjedanja. Hrvatska bi svakako trebala s Bugarskom, Austrijom i Rumunjskom te uz podršku Finske i Njemačke utjecati da proširenje izraste u trajni horizontalni prioritet EU. To bi bio pravi uspjeh”, smatra Škrabalo.
Napominje i da je uz vanjsku politiku EU usko vezano pitanje migracijskih tokova optimalno shvaćeno kao strateški interes Europe koja rapidno stari, a još jedna vruća tema je i digitalizacija u svim sferama, koju bi s polja ekonomske konkurentnosti trebalo proširiti i na pitanja razvoja digitalne demokracije te zaštite digitalnih prava građana u ulozi potrošača.
U definiranju prioriteta, RH se treba usko koordinirati s Rumunjskom i Finskom s kojima čini trio, ali i s Austrijom koja je strateški usmjerena prema Balkanu te koja predsjeda u drugoj polovici ove godine kao i s Njemačkom koja dolazi na red poslije Hrvatske.
”Ono što brine jest da mi kao građani ne znamo detalje o temama i procesima pripreme predsjedanja, a koliko sam upoznata, o tome dosad nije informiran, niti uključen saborski Odbor za europske poslove”, ističe Škrabalo i dodaje: ”Dosad jedino možemo pretpostaviti da se osnovne postavke našeg predsjedanja kriju u nekoliko rečenica koje je premijer Andrej Plenković uputio Europskom parlamentu prije mjesec dana i koje po svojem vrijednosnom naboju mene osobno ohrabruju, iako se naravno mogu i svesti na tzv. ‘prazne označitelje’ ukoliko iza njih ne stoje konkretni prijedlozi politika i politčkih poteza”.
Premijer je, podsjetimo, istaknuo da su hrvatski prioriteti ‘rast, razvoj, povezivanje i proširenje’, a govor je završio porukom da se ‘svojim vrijednostima i slobodama, jednakosti i načinom živote te visoko konkurentnim socijalnim tržišnim gospodarstvom Europa treba ponovno afirmirati kao uzor koji će inspirirati ljude diljem svijeta u izgradnji bolje budućnosti’.
“No dug je put do razrade svakog prioriteta tako da on bude vjerodostojan – u odnosu na politike koje Vlada promiče na domaćem terenu, politički izvedivi i prihvatljiv, a to znači i pravodobno usuglašen s prioritetima Rumunjske i Finske, ali i s prioritetima Austrije i Njemačke. Uz to, država koja predsjeda treba biti sposobna upravljati procesima donošenja odluka na razini Vijeća EU u odnosu na realne i krizne situacije tako da nije u pitanju samo definiranje političkog sadržaja predsjedanja već i temeljita tehnička i diplomatska priprema za taj izuzetno složen i izložen posao koji državu može koštati i nepopravljive blamaže, ali i dugoročne profilacije”, upozorava Škrabalo.
Rumunjska, primjerice, uspostavila je još prošlog svibnja Međuministarsko vijeće za pripremu predsjedanja, a prošloga studenoga je i u EGSO-u u Bruxellesu održana rasprava o Rumunjskoj mapi puta za predsjedanje i to u dijalogu s civilnim društvom. ”Trenutno se intenzivno razrađuju sve relevantne teme kroz radne skupine u kojima sudjeluju i predstavnici civilnog društva koji su sudjelovali i u sektorskom savjetovanju o prioritetima predsjedanja. U Rumunjskoj je znači i radno i živo, kod nas vlada muk dok vrijeme leti”, upozorava Škrabalo.
“Očekujem da premijer prepozna građane kao aktere, a ne voajere hrvatskog predsjedanja EU”
S obzirom na to da, kako rekosmo, prvo predsjedanje EU-om za svaku novu članicu predstavlja svojevrsni maturalni ispit, Škrabalo se – kad je riječ o ocjenama – na kraju nada ”barem čvrstoj trojci”, i to ”tako što će korektno koordinirati rad Vijeća EU te istodobno uspjeti promovirati teme i interese koje su važne ne samo za Hrvatsku, nego za sve zemlje na periferiji – kako države članice, tako i naše susjede u procesu europskih integracija – suočene sa siromaštvom, kroničnim manjkom investicija u javnu infrastrukturu u svim područjima, demokratskim deficitom i negativnim demografskim trendovima”.
”Hrvatska bi trebala biti glas one druge, manje blještave i manje uspješne Europe, no bez koja cijela ideja Unije u solidarnosti, miru, ravnopravnosti i zajedništvu nema baš nikakvog smisla”, upozorava Škrabalo i naglašava: ”Očekujem i da Vlada iskoristi ovu šansu u približavanje Unije građanima i obratno, a time i da ispere ‘istočni grijeh našeg pristupanja EU’ kada je politička elita manevrom ustavnih promjena i ukidanja referendumskog praga sama sebi olakšala posao uvjeravanja građana da je EU dobar izbor za sve nas, iako je tada današnji premijer, tadašnji politički tajnik za pristupanje EU bio među najagilnijima na terenu s tadašnjom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić. Zato očekujem da premijer prepozna građane kao aktere, a ne voajere hrvatskog predsjedanja EU”.
”Predsjedanje je uistinu vrijedna prilika da se bolje upoznamo i u svim sferama razvijemo daleko snažnije suradničke odnose s našim europskim sugrađanima, od Irske do Malte. Dobro planiranje i priprema, što znači i adekvatna proračunska izdvajanja, nužna su za sve aspekte pripreme – od izgradnje prilazne ceste zagrebačkom aerodromu koja danas vodi kroz blatne šikare i potleušice, do višestrukog povećanja sposobnog diplomatskog, prevodilačkog i logističkog osoblja, pa do kapaciteta za organizaciju desetaka velikih konferencija, sastanaka i studijskih boravaka koji će tih mjeseci preplaviti ne samo Zagreb već i ostatak zemlje”, napominje Škrabalo.
”S obzirom na to da Hrvatska, iako je domovina Nikoli Tesli, nije izmislila vremeplov, pitanje je kako Vlada namjerava nadoknaditi dosad već izgubljeno vrijeme budući da je danas daleko iza točke gdje je bila Rumunjska s pripremama prije šest mjeseci. Ili je možda sve spremno ‘samo što nije’ i ‘čemu drama’, kako voli reći premijer, koji možda tim ‘sitnicama’ ne želi zamarati niti nas građane, niti naše saborske zastupnike? Naime, ni najsposobniji kampanjci, u koje se i sama ubrajam, ipak maturu ne mogu nabubati za jednu noć”, upozorava Škrabalo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
