Jeste li za to da zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna, jedno je to od referendumskih pitanja za koje će se do 27 idućeg mjeseca skupljati potpisi za raspisivanje referenduma. Što još želi građanska inicijativa Narod odlučuje?

Pokušaj drugi za izmjene izbornog sustava – na referendumu! Traže manji broja zastupnika, sa sadašnjih 150 na maksimalno 120, da prag za ulazak liste u Sabor bude 4, a ne 5 posto kako je sada, prekrajanje i smanjenje broja izbornih jedinica, elektronsko glasanje, ali i tri preferencijalna glasa.

“To bi značilo da je ulazak u Sabor determiniran isključivo po principu preferencijalnih glasova birača kandidata, a ne po mjestu na listi koje je odredio šef stranke”, kaže Zvonimir Troskot.

Koliko bi njihov prijedlog utjecao na to tko konačno ide u Sabor nije potpuno jasno. Zato stručnjaci podsjećaju da Ustav strankama jamči autonomiju, pa postoji i granica do koje se u autonomiju može zadirati. “Uključujući naravno i pravo da svaka stranka određuje svoje kandidate i njihova mjesta na listama. Alternativno tome treba naglasiti da birači koji sasvim legitimno ne moraju biti zadovoljni političkim strankama bilo bi to da sami osnuju svoje stranke”, poručuje Đorđe Gardašević.

Tom bi se tezom, smatraju, mogao baviti i Ustavni sud, a gotovo sigurno bavit će se i onom o manjinama. Želi ih se isključiti od glasanja o proračunu ili Vladi, a smanjio bi se i broj manjinaca u Saboru s osam na šest. “Njima je svaki zastupnik manjine očito viška. Kao što je svojevremeno govorio Anto Đapić – i jedan je previše”, kaže Milorad Pupovac.

“Možemo razmišljati o tome da položaju nacionalnih manjina šteti to da odlučuju o ovako bitnim stvarima, kad imamo ovako tanku većinu, jer stvara se animozitet prema zastupnicima manjina”, rekao je Nikola Grmoja.

Bruna Esih poručila je da će podržati referendum. “S obzirom da mi imamo na djelu veliku koaliciju i moćne političke elite, koje ne odustaju od načina na koji dolaze do svojih fotelja, imamo referendum i naravno da ćemo ga podržati”, rekla je Esih.

Inicijativa Narod odlučuje nastala je kad se grupa protivnika Istanbulske konvencije odvojila i okrenula pitanju političkog sustava. Zapravo, riječ je o starom projektu Željke Markić i udruge U ime obitelji, koja je 2014. s inicijativom Birajmo zastupnike imenom i prezimenom skupila 380.000 potpisa za referendum, no Ustavni sud je tada rekao da je to nedovoljno.

Markić je jesenas ponovno najavljivala skoro pokretanje referenduma, no, zanimljivo, sada ne sudjeluje u konferencijama.

“Ovo je referendum kojim ekipa okupljena oko gospođe Markić želi ograničiti pitanja manjina. Raspravljali smo o seksualnim manjinama, a danas o pravima nacionalnih manjina”, kaže Peđa Grbin.

“Inicijativa gospođe Markić zapravo je promocija gospođe Markić. Izborni zakon koji će dati veću demokratičnost i veću mogućnost odlučivanja nama je prihvatljiv, ali Markić to čini iz nekih drugih razloga”, rekla je Anka Mrak Taritaš.

Kako ne bi bilo skrivenih razloga, stručnjaci podsjećaju da inicijativa uz referendumsko pitanje mora dostaviti i detaljno pojašnjene razloge za raspisivanje referenduma. “Ovo što do sada rade, izjave u javnosti su u redu, ali to proceduralno nije dovoljno. Oni moraju pisano pojasniti, kao kad se prijedlog zakona daje u proceduru”, rekao je Gardašević.

Transparentnosti radi, pojašnjenje bi bilo dobro objaviti prije početka skupljanja potpisa. I u slučaju dovoljnog broja prikupljenih potpisa, sudeći po riječima ustavnih stručnjaka, zadnju o raspisivanju referenduma ipak će reći – Ustavni sud.

Više pogledajte u prilogu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.