"Model namirenja, Entity Priority Model, u zreloj je fazi izrade i zbog toga vjerujem da smo jako blizu samoj nagodbi. Ostaje nam još riješiti odnose prema vlasnicima obveznica, čija su potraživanja taktički osporena od drugih vjerovnika, kao i problem osporavanja jamstava", kaže Peruško.
Izvanredni povjerenik u Agrokoru FabrisPeruško u intervjuu za Večernji list potvrdio je da je izvanredna uprava blizu postizanja nagodbe.
VEZANE VIJESTI
“Vjerovnici koji su potpisali okvirni sporazum imaju više od dvije trećine glasova kod samog donošenja nagodbe, što znači da među velikom većinom vjerovnika postoji visok stupanj dogovora na koji način provesti nagodbu do kraja. Sporazum je definirao međusobne odnose glavnih grupa vjerovnika, zatim model po kojem će se raspodijeliti udjeli u grupaciji, dug koji ostaje na koncernu, način na koji će se osigurani dug prenijeti na kompanije te model funkcioniranja kompanije u budućnosti.
Model namirenja, Entity Priority Model, u zreloj je fazi izrade i zbog toga vjerujem da smo jako blizu samoj nagodbi. Ostaje nam još riješiti odnose prema vlasnicima obveznica, čija su potraživanja taktički osporena od drugih vjerovnika, kao i problem osporavanja jamstava. U kratkom vremenu od promjene izvanredne uprave uspjeli smo postići sporazum sa Sberbankom, sporazum s dobavljačima o naplati graničnog duga, postigli smo sporazum o ključnim elementima nagodbe, sporazum s Gradom Zagrebom te zatvorili i tu frontu pa mi sve to daje dovoljno samouvjerenosti da ćemo i preostale probleme uspješno riješiti. Problem na koji ne možemo utjecati kratki je rok do 10. srpnja. Tjedne pred sobom koristit ćemo da riješimo individualne situacije. Vjerujem da ćemo dobiti široku potporu nagodbi, ali ne gajimo iluziju da ćemo imati podršku 100 posto vjerovnika”, kazao je Peruško.
Što se tiče strukture vlasništva novog Agrokora, Peruško kaže da ju je odredila uprava Agrokora, koju je vodio Ivica Todorić, a ne proces izvanredne uprave.
“Kada se zbog preizloženosti kod domaćih banaka nisu mogli više zadužiti, počeli su kasniti s plaćanjima domaćim dobavljačima, ugovarati regresne mjenice kod dobavljača koji su imali kreditni potencijal, a kad se Agrokor više nije mogao zadužiti ni kod europskih banaka ni na tržištu kapitala, zadužio se u Rusiji. Zbog toga danas dvije velike ruske banke imaju najveći iznos potraživanja, nakon njih su vlasnici obveznica koji su kroz dvije emisije značajno financirali Agrokor, a iza njih su po veličini tražbina domaće banke i dobavljači kao četvrta grupa vjerovnika. Po preliminarnim procjenama kojima raspolažemo mogu reći da ne postoje dva vjerovnika koja sama imaju većinski paket, odnosno više od 50 posto budućeg vlasništva. Za većinski paket vlasništva bit će potrebni udjeli najmanje tri vjerovnika. Ali nemojmo zaboraviti da će kumulativno oni koji budu imali najveće postotke suvlasništva imati i najveće otpise tražbina”, kaže Peruško za Večernji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
