Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene zaštite u srijedu je poručila da novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti nema alternative, koliko god se interesni lobiji trudili dezinformirati javnost, posebno naglašavajući da je nezavisni saborski zastupnik Mirando Mrsić zadnji koji ih ima pravo prozivati za potrošnju javnoga novca.
Novi zakon uvodi sustav privatnih ordinacija u primarnu zdravstvenu zaštitu umjesto dosadašnjih koncesija, a novi će model pomoći da se poboljšaju pokazatelji kvalitete zdravstvene zaštite, po kojima je Hrvatska sada na samom dnu Europske unije, istaknuli su predstavnici udruge koncesionara na konferenciji za novinare.
Udruga koncesionara odgovorila je najglasnijim protivnicima donošenja novoga zakona, posebno nezavisnom saborskom zastupniku Mirandu Mrsiću i SDP-ovu Željku Jovanoviću.
Odgovarajući na Mrsićeve kritike da se novim zakonom udara u temelje javnog solidarnog zdravstva i socijalne države, predsjednica udruge Josipa Rodić istaknula je kako joj je “žao da se kolega Mrsić išao služiti apsolutno iracionalnim komentarima”.
“On je zadnji koji nam može nešto govoriti o potrošnji javnoga novca jer je poznata situacija s bivšom tvrtkom njegove supruge. To je presedan koji se nikada nije dogodio – da je privatna tvrtka bila dužna HZZO-u, a radilo se o dugu od preko 10 milijuna kuna i oprostu od 2,7 milijuna kamata. To je količina novca koju moja ordinacija ne priskrbi ni u deset godina rada”, istaknula je Rodić.
Zahtjev za produženjem javne rasprave o predloženom zakonu, koji je uputio SDP-ov Željko Jovanović, ocijenila je iracionalnim jer se na tom zakonu radi od rujna 2017.
“Nikakve odgode ne dolaze u obzir, svi su imali mjesec dana savjetovanja da istaknu svoje primjedbe”, kaže Rodić.
U najboljim europskim zdravstvenim sustavima nema domova zdravlja
Nakon što u Ministarstvu zdravstva razmotre dospjele primjedbe, očekuje se da bi prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti u lipnju trebao biti upućen u saborsku proceduru.
U Udruzi koncesionara uvjereni su da će novi model poboljšati pokazatelje o kvaliteti i dostupnosti zdravstvene zaštite u Hrvatskoj, s obzirom da je lanjsko istraživanje Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI) pokazalo porazne rezultate.
Po EHCI-ju, hrvatski zdravstveni sustav zauzeo je lani 26. mjesto među 35 europskih zemalja, čime je Hrvatska u odnosu na rezultate iz 2016. pala za sedam mjesta.
EHCI analizira zdravstvene sustave 35 zemalja kroz 45 indikatora, prateći područje poštovanja prava pacijenata i njihovu informiranost, dostupnost liječenja, zdravstvene skrbi i lijekova, te ishode liječenja.
Rodić je istaknula da prvih deset najkvalitetnijih zdravstvenih sustava u zemljama EU-a, koje su prepoznali i ocijenili sami pacijenti, pruža primarnu zdravstvenu zaštitu po modelu privatnih ugovornih zdravstvenih djelatnika u službi javnoga zdravstva.
Najboljima u Europi ocijenjeni su zdravstveni sustavi Nizozemske, Švicarske, Danske, Norveške i Luksemburga. U ni jednom od njih, ističe Rodić, nema domova zdravlja.
“Ugovaranje primarne zdravstvene zaštite s privatnim liječnicima su zemlje EU-a odavno provele u djelo i stoga donošenje novoga zakona nema alternative”, poručila je Rodić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
