Nakon što je zadarska policija izvijestila da je sinoć oko 22 sata spriječila pokušaj krijumčarenja osoba na području Donjeg Srba gdje je zaustavila kombi s migrantima ispalivši prema njemu više hitaca pri čemu je dvoje djece u kombiju ozlijeđeno, ali nisu u životnoj opasnosti, u Studiju uživo gostovala je Emina Bužinkić iz CMS-a.

Nakon što je zadarska policija izvijestila da je sinoć oko 22 sata spriječila pokušaj krijumčarenja osoba na području Donjeg Srba gdje je zaustavila kombi s migrantima ispalivši prema njemu više hitaca pri čemu je dvoje djece u kombiju ozlijeđeno, ali nisu u životnoj opasnosti, reagirao je i Centar za mirovne studije (CMS).

“Nakon što smo zatvorili sve sigurne i legalne puteve za izbjeglice koje traže sigurnost u Europi i bacili ih u ruke krijumčarima, sada smo još i počeli pucati na ljude na granicama. Naime, hrvatska policija, koja je sumnjala da se u kombiju nalaze ljudi koji pokušavaju prijeći granicu zapucala je na kombi koji se nije zaustavljao i ozlijedila dvoje djece. Do kada će nam ‘zaštita’ granica biti važnija od života djece? Predstavljaju li djeca zaista takvu prijetnju po nacionalnu sigurnost da smo brzi na okidaču?”, upozorio je Centar za mirovne studije (CMS), a gošća Studija uživo bila je Emina Bužinkić iz CMS-a. 

Je li bilo pitanje vremena da se dogodi nešto ovako?

Ovo je direktno posljedica politika koje su zavladale u EU pa onda i u RH gdje je zaštita granica postala važnija od ljudskih života. Da postoje legalni putevi, da dopušta policija ljudima da zatraže azil, ovo se ne bi dogodilo.

Glasnogovornik PU zadarske Elis Žodan rekao je da će se poduzeti sve da se sačuva granicu i osigura mir i sigurnost stanovništva.

Kao što je rekao, policija čini sve da zaštiti granice i ne preza pred ničime, a ne zvuči uvjerljivo da nije bilo drugog načina, slične slučajeve gledamo i u drugim zemljama, primjer je nedavni slučaj u Belgiji.

Mislite da je bilo moguće drugačije djelovati?

Možda su postojali drugi načini, fizičke barijere, ali to nije ključno pitanje. Ključno pitanje je od koga se štitimo? Od ljudi kojima je potrebna zaštita.

Jer se provodi mainstream EU politika?

Ljudi neće prestati tražiti sigurnost i puteve da dođu do zemlje do koje žele doći, a politika i zemlje moraju donijeti odluku kako se s time nositi. One su odlučili činiti to na najgori način, a ljudi gube živote. Nasilje policijsko je evidentirano već više puta, govori se o tome u graničnim područjima, ljudi svjedoče o brutalnom policijskom nasilju. Treba o tome jasno govoriti i za to nema opravdanja.

Ima li veze policijsko postupanje s time da RH želi ući u Schengen?

Da, RH se pokušava dokazati EU i partnerima kao ona koja može štititi europske granice, ali pitanje je zašto to radimo? Nasilje na granicama i generalno policijsku brutalnost vidimo svugdje u Europi i to nije nešto što bismo trebali podržavati, ono je legalizirano, ali to ne znači da je opravdano i prihvatljivo.

Mi i dalje ne znamo ni što se dogodilo s malom Madinom?

Policija je već više puta pokazala da život nije važan i pokazuje to i politika koja dolazi iz MUP-a. Madinina obitelj je uspjela doći u Hrvatsku i zatražiti azil u RH, ali u detenciji je već više od dva mjeseca iako je sudski postupak vezan za tu detenciju bio u tijeku, no većina članova nije uspjela biti oslobođena, a obitelj otežano komunicira s vanjskim svijetom i odvjetnicima, vrlo je rigidno.

Kako se pravno opravdava ta rigidnost?

Nisam sigurna, ali meni se čini da se upakirava pravna istina, no za sve detalje možete se obratiti njihovoj odvjetnici.

Koji je kontekst i razvoj situacije vezano uz postupanje Europskog suda za ljudska prava (ESLJP)?

ESLJP je nekoliko puta uputio pisano službeno prema RH preporuku da se obitelj oslobodi detencije, ali kako Upravni sud u Osijeku nije donio odluke kojima bi ih se oslobodilo, ESLJP je pokrenuo postupak.

Hoće li se opet aktivirati balkanska ruta, nekim drugim putem?

Ruta nije nužno jedna, možda ih postoji više, radi se o autonomnoj strategiji kretanja prema zonama u kojima misle da bi mogli prijeći na teritorij i doći do željene destinacije. Vidimo sada da su i službe BiH i Crne Gore počele razgovarati o sve rigidnijim mjerama zaštite svojega teritorija. Ljudska kretanja neće prestati, ljudi su očajni, tragaju za sigurnošću i nitko ih u tome neće moći zaustaviti, no možemo očekivati da će sve više ljudi gubiti živote. Na Hrvatskoj – policiji i institucijama je da odluči hoće li za to snositi odgovornost.

BiH je u kompleksnoj situaciji, postoji li opasnost da se nađe prepuštena sama sebi?

Postoji, a već godinama govorimo da se politike EU ne odvijaju na teritoriju EU, stvarna pomoć ne stiže, već mjesecima svjedočimo dolasku velikog broja ljudi u zemlju u kojoj postoji svekolika iscrpljenost resursa, gdje su migranti bili zatvarani i držani u detencijama ili su bili na ulicama. Apsolutno sam svjesna različitih vrsta poteškoća koje se događaju, ali to govori i da institucije nisu dovoljno učinkovite da zbrinu ljude na dostojanstven način. Ovo se ne bi događalo, ponavljam, da postoje legalni ulazi u EU.

Je li u širem političkom kontekstu opasna poruka predsjednice da prazan pogranični prostor predstavlja otvoren poziv za upad imigranata na državni prostor, noseći sa sobom potencijalne ugroze?

Opasna je i štetna, politilki nemušta i kratkovidna, a rekla bih i vrlo bezosjećajna izjava predsjednice i ne vidim doista da je predsjednica po pitanju migracija i granica doprinijela bilo kakvim konstruktivnim rješavanjem situacije u graničnim i pograničnim područjima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.