Gost Novog dana bio je politilog Dejan Jović, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Janez Janša teško će uspjeti sastaviti Vladu usprkos tome što je relativni pobjednik izbora u Sloveniji.
Da, njegov govor nije bio pobjednički. Govorio je skoro 20 min i izgledao prilično zabrinuto. Očekivalo se više. Ljevica je razdrobljena u četiri političke opcije i očekivalo se da će postići veći uspjeh.
Morat će pregovarati s ljevicom?
VEZANA VIJEST
Devet je stranaka za parlament. Morat će pregovarati, ali on nema koalicijski potencijal. On je vođa desnice koji se još više pomiče udesno. Previše je naglašavao etničku dimenziju, imao Orbana u kampanji… Svi ostali su novi likovi, on je najstariji u slovenskoj politici. Ako pratite, u zadnja tri kruga izbora, Slovenci su tražili nekoga tko bi bio predstavnik nove generacije.
Marjan Šarec?
On je neiskusan i ne znamo mnogo o njemu. On ima prilično dobre šanse, nije ni lijevo ni desno previše. Nepoznato je koliko su mu vjerni ljudi koji su s njim ušli u parlament. Njegova stranka nije sasvim strukturirana. Tu može biti pokušaja trgovine. On ima bolji koalicijski potencijal u ovom trenutku.
Janša je najavljivao da će zaoštriti situaciju na granici.
Da, imao je antiimigracijski govor i cijelu politiku. To bi imalo posljedice i na našu unutarnju politiku, a ne samo vanjsku. To je ideja o Europi koja bi trebala biti tvrđa prema imigrantima i reducirati vrijednosti građanskog društva. To bi bilo loše rješenje i za Hrvatsku i za međusobne odnose.
Možemo li očekivati da će se tenzije spustiti kad prođu izbori?
Možda, iako ni u slovenskoj ni u hrvatskoj politici nema političara koji bi iskakali iz glavne struje. Tu će biti neki status quo.
Predsjednica je jako kritična prema Vladi, zaoštrilo se i oko demografije… Što ona dobiva time što “udara” po Vladi?
Jasno je da je predsjednica u kampanji. Ivo Josipović je imao sličnu dilemu, ali se odlučio da neće biti toliko oštar prema vladi Zorana Milanovića. Zanimljivo mi je bilo što ju je Plenković direktno izazvao time što je rekao “ako ona želi biti kandidat HDZ-a”. Ona nije odgovorila.
Što bi značilo da joj HDZ ne da podršku?
Ona možda kalkulira da je popularnija od Plenkovića i da možda može bez tereta HDZ-a dobiti više. I Josipović je tako kalkulirao, ali pokazuje se da se izbori teško mogu dobiti bez političke stranke u pozadini. To je dosta riskantna strategija.
Ne znamo ni tko će biti protukandidat.
Svatko izgleda prilično siguran dok ne počne kampanja. Predsjednik nema opoziciju, za razliku od premijera. Odatle je popularnost predsjednika visoka, ali je ona na neki način lažna.
Pomiče li predsjednica granice svojih ovlasti?
Ona dovodi u pitanje karakter funkcije predsjednika RH, ne same ovlasti. Ovlasti su nejasno definirane i to svakom predsjedniku predstavlja problem. Karakter funkcije predsjednika je da ujedinjuje i da bude iznad politike. Ovdje mi se čini da to nemamo, imamo izrazito politiziranu predsjednicu koja ulazi u političko polje. Izrazito je kritična prema Pupovcu i manjinama, što mislim da je narušavanje funkcije predsjednika Republike.
Kome je upućena poruka da treba izaći iz salona?
To je populistička izjava koja smatra da su elite problem u RH. Ja mislim suprotno, da je ta populistička politika koja u politiku dovodi amatere koji sve znaju, vrlo štetna. Ljudi koji su potencijalni pripadnici elita odlaze iz Hrvatske. Mi gubimo elitu. I napasti elitu iz te pozicije je populistička izjava koja je poprilično štetna.
Je li predsjednica zauzela stav o referendumu?
Meni izgleda kao da jest. Ona je već više puta bila kritična prema manjinama, davala izjave da su sami krivi za poziciju u kojoj su se našli. Ne čudi me njena pozicija.
Ustavni sud odlučit će o ustavnosti referendumskim pitanja?
Nadam se da je jasno da bi takva pitanja dovela u pitanje građansku jednakost. Ne radi se o jednakosti zastupnika. Oni su izabrani od svojih birača. Ti birači plaćaju u Hrvatskoj porez i ako njihovi zastupnici ne bi imali mogućnost odlučivati o proračunu to bi značilo da dio birača ne bi imao mogućnost odlučivati gdje ide novac od njihovog poreza, bili bi diskriminirani. Uveli bismo diskriminaciju građana. Paradoksalnije je time što se ne postavlja pitanje zastupnika iz dijaspore. A oni ne plaćaju porez u Hrvatskoj.
Kako komentirate veliki broj potpisa koji je skupljen?
Zanimljiva mi je ideja da mnogi žele promjenu izbornog zakona. I ja mislim da bi neki drugi izborni zakon bio bolji. Ali, u RH samo pripadnici manjina mogu birati svog zastupnika po imenu i prezimenu. Ako su ozbiljni inicijatori referenduma, oni bi taj princip trebali sačuvati i za sve druge zastupnike.
Rijetkost je da su i vlast i oproba suglasni, a sada jesu suglasni da se ne slažu s referendumskim pitanjem. Što mislite kako će se razvijati odnos između HDZ-a i SDP-a?
To ovisi o vrsti pritiska koji dolazi izvan samih struktura. Ako pritisak kroz referendum bude prevelik, logično bi bilo da počnu razmišljati o velikoj koaliciji i širem političkom frontu koji bi bio zagovornik očuvanja republikanskih vrijednosti u RH i koji bi imao dovoljnu veliku većinu da se odupre pritisku onih s margina.
Branko Bačić kaže da je neozbilno razmišljati o koaliciji s ovakvim SDP-om.
Stanje u SDP-u je ozbiljna prepreka, a kako odmiče vrijeme i stanje u HDZ-u bi moglo biti prepreka.
Vama ideja o velikoj koaliciji izgleda moguća?
Da, ali imamo situaciju da kandidati dvaju najvećih stranaka dobivaju najveći broj glasova. Oni ipak snose najveću odgovornost i u najvećoj su mjeri izraz volje birača. Bez obzira na alternative, one su kratkotrajne i nisu uspjele ništa ozbiljno poduzeti. To su stranke koje dođu do neke razine, ali nisu uspjele ugroziti HDZ i SDP dosad.
Nagodba u Agrokoru. Premijer se susreo s čelnikom Adrisa, što nam to govori?
S obzirom na to da država nikad nije bila sa strane u tom konkretnom slučaju, čini mi se logičnim da premijer osjeća odgovornost da u tome sudjeluje do kraja. Čak i sad kad je to vrlo problematično i riskantno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
