Europska komisija ostaje neutralna i neće se pridružiti Sloveniji u najavljenoj tužbi protiv Hrvatske pred Sudom EU zbog neprovođenja arbitražne presude o granici, potvrdio je glasnogovornik EK Margaritis Schinas na brifingu za novinare u Bruxellesu.

‘Komisija će nastaviti djelovati kao pošten posrednik u pronalaženju prijateljskog rješenja. Ostajemo pri stavu da se rješenje treba pronaći u razgovoru dviju država članica. Komisija neće objavljivati nikakvo izvješće povodom slovenskog pisma utemeljenog na članku 259’, rekao je Schinas.

Nije želio komentirati jesu li pravne službe Komisije interno sugerirale europskim povjerenicima da slovenski argument ima osnove u dijelovima koji se tiču moguće povrede prava Unije iz područja ribarstva i Schengenskog zakonika. Drugim riječima, pokušaj Slovenije da pozivanjem na članak 259. europskog ugovora natjera Komisiju da joj se pridruži u tužbi protiv Hrvatske definitno nije urodilo plodom, piše Večernji list.

Slovenci će inzistirati na tužbi?

Mnogo je znakova da će tehnička vlada Mire Cerara, koja je na dužnosti do izbora nove vlade, inzistirati na tužbi bez obzira na rezerviranost koju je u sporu Ljubljane i Zagreba iskazivala Komisija, navode u ponedjeljak slovenski mediji.

“Niti godinu dana nakon što je arbitražna presuda donesena nema nikakvog proboja prema njenoj implementaciji. Znakovi da će vrh Europske komisije zbog političkih kalkulacija popuštati Hrvatskoj sada su se obistinili, jer Bruxelles ne želi upotrijebiti instrumente pritiska na Zagreb kojima raspolaže”, navodi u komentaru ljubljansko “Delo” od ponedjeljka.

Kako navodi Slovenska tiskovna agencija STA,  Europska komisija do danas se nije očitovala o namjeri Slovenije da tuži Hrvatsku zbog navodnog kršenja europskog i međunarodnog prava, a budući da se njena reakcija niti ne očekuje, Slovenija formalno već od utorka ima mogućnost samostalno predati arbitražni spor s Hrvatskom sudu EU-a u Luksemburgu, kako je od samoga početka i najavljivala vlada premijera Mire Cerara koja je pri završetku svog četvorogodišnjeg mandata.

Kako u vezi sa stajalištem Bruxellesa navodi ljubljansko “Delo”, tumačenjem da je granični prijepor dviju članica bilateralno pitanje Komisija u konkretnom slovensko-hrvatskom slučaju “nije zauzela neutralnu poziciju nego se stavila na hrvatsku stranu”, što je, kako dodaje, blisko i ocjeni Cerarove vlade da na spor nije gledala kao na pravni problem, kako ga tumači Ljubljana, nego je djelovala politički “vodeći računa o stranačkim bojama”, navodi list, ponavljajući tako u Sloveniji česte teze o navodnoj političkoj pristranosti u korist Hrvatske, zbog dominacije Europske pučke stranke (EPP) na na vrhu europskih institucija.

List navodi da u takvim okolnostima Sloveniji ne prostaje drugo nego Hrvatsku tužiti sudu EU-a, pri čemu je, kako podsjeća, Cerar do sada imao političku potporu stranaka.

Slovenska politika je do sada jedinstveno inzistirala da mora nastaviti započete pravne postupke. Hrvatsko očekivanje da će neki drugačiji raspored političkih snaga nakon izbora u Sloveniji to promijeniti i da će se otvoriti novi pregovori o sadržaju arbitraže čini se nerealnim. Zato je put prema tužbi jedino što u sadašnjim okolnostima preostaje Sloveniji, iako je u Uniji nepoželjno da se članice međusobno tuže”, ocjenjuje se u komentaru “Dela”.

Takva bi tužba, navodi list, zapravo “”depolitizirala” arbitražni spor i opet ga vratila u “pravne” okvire, navodi list.
 Tužba nije bez rizika jer takvog predmeta na europskom sudu još nisu imali, ali bi se cijela priča time depolitizirala. Manevarski prostor Slovenije tužbom bi se proširio, a za Hrvatsku se ne bi zatvorila vrata u traženju nekog kreativnog rješenja koje bi omogućilo da dođe do implementacije presude, a da se Hrvatskoj ipak pruži častan izlazak iz situacije. U protivnom, došlo bi do latentnog sukoba Ljubljane i Zagreba, koji bi za koju godinu primorao Ljubljanu da možda blokira ulazak Hrvatske u Schengen ili eurozonu, a to ne bi bilo ni u čijem interesu, zaključuje vodeći slovenski list.

Slovenija je pokrenula postupak pred Europskom komisijom u skladu s člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tvrdeći da Hrvatska, nepriznanjem i neprovedbom arbitražne odluke od 29. lipnja 2017., krši pravo Europske unije, što Hrvatska argumentirano negira i što je na zahtjev Komisije naglasila i prilikom usmenog očitovanja o najavi slovenske tužbe.

Suprotno Sloveniji, koja tvrdi da je Hrvatska odbijanjem arbitražnog rješenja kršila europsko i međunarodno pravo te da je zato loš uzor zemljama na jugoistoku Europe koje i same imaju međusobne sporove a žele u EU, Hrvatska je u svom očitovanju pred Komisijom navela da je iz arbitražnog postupka, u koji je pred ulazak u EU ušla u dobroj vjeri, izašla nakon što ga je Slovenija kompromitirala i tako mu oduzela vjerodostojnost, ali da je otvorena za razgovore o rješenju bilateralnog spora, bilateralno ili pred nekom međunarodnom pravnom ustanovom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.