U javnosti se već neko vrijeme vodi polemika o preznoj reformi koja slijedi iduće godine. Premijer ne odustaje od niže stope PDV-a, koalicijski partneri i veći dio ekonomista podržava rasterećenje plaća. Gost Točke na tjedan bio je onaj koji drži ključeve još jedne porezne reforme - ministar financija Zdravko Marić.
Već neko vrijeme traje javna rasprava o proeznoj reformi. Kada će reforma biti dovršena?
“Jako je dobro da o tome razgovaramo, debatiramo. Međutim, moram se malo vratiti u recentnu prošlost. 2016. meni je bio početak mandata, zajedno sa svojim timom… Porezni sustav Republike Hrvatske treba učiniti konkurentnim, sustav mora biti prohodniji, jednostavniji, mora biti stabilan. Tim načelima smo krenuli u izradu prve faze porezne reforme. U prvom koraku najveći naglasak smo stavili na rasterećenje dohotka, što se mislim pokazalo jako dobrim. U isto vrijeme smo rekli da ćemo u nastavku voditi brigu da to ne bude prvi i zadnji korak, nego da ćemo nastaviti.
Sada dolazimo do ovoga što ja zovem nastavkom porezne reforme. Od mene kao ministra nikad niste čuli da sam o bilo čemu bio isključiv, uvijek smo govorili, i premijer i ja, o ukupnom poreznom sustavu.”
Premijer je ipak u prvi plan gurnuo smanjenje PDV-a za jedan postotni poen?
“Porez na dodanu vrijednost je možda najupečatljiviji. Međutim, ponavljam još jedanput: ni premijer ni ja nismo nikad bili isključivi da govorimo samo o PDV-u. Taj cjelokupni paket mi privodimo kraju. U sljedećih nekoliko dana ću premijeru prezentirati mjere, pa će to onda ići ostatku Vlade, koalicijskim partnerima. Negdje tijekom srpnja ćemo to pustiti u javnost i ući u javnu raspravu. Ja bih volio da to bude do sredine srpnja. Ako bude i koji dan kasnije, imat ćemo vremena reforma da stupi na snagu s 1. 1. 2019. Ne izdvajamo posebne segmente, gledamo cijeli sustav.”
Kada je u pitanju porezno rasterećenje, možete li biti precizniji?
“Ako već uspoređujemo oporezivanje rada i potrošnje, idemo sve staviti u međunarodni i domaći kontekst. Bude uzrečica da RH ima najveće porezno opterećenje, to je vrlo dvojbeno pa čak i netočno. Ako se uspoređujemo s EU-om koliko je udio PDV-a u BDP-u, naš udio je gotovo 13 posto, u EU je oko 9 posto. Po porezu na plaće, mi smo na samom dnu.”
Koliko je to statistika varljvia kada se gledaju samo pojedini aspekti?
“Ona nije valjiva. Kažemo da u RH oporezujemo rad najviše u Europi. To opet nije točno. Imate analize koje kažu da na 1 euro neto plaće ide 65 centi poreza i doprinosa. Jednako kao u Sloveniji. Ispod nas su zemlje poput Velike Britanije, Malte, Cipre, Irske, ali mi smo u doljnjoj polovici.”
VEZANE VIJESTI
Od poslodavaca stalno čujemo kako su opterećni, da su veliki parafisklani nameti.
“U redu je da oni to kažu i to je nešto o čemu trebamo razgovarati. To je nešto što činimo dvije godine. Poreznim rasterećenjem vi povećavate bazu. Kada smo smanjili porez na dohodak, porast prihoda od poreza na dobit porastao je 17 posto. Tim načelima i postulatima ćemo se voditi i dalje. Nije samo PDV tema, nego i daljnje smanjivanje tereta oporezivanja rata.
Vaš koalicijski partner, Ivan Vrdoljak predlaže da se ukine stopa od 36 posto. Je li to na stolu?
“Još 2016. je to bi prijedlog iz mog Ministarstva. U jednom trenutku odlučeno je da se ona samo smanji. U današnjem trenutku milijun i pol od 2,7 milijuna poreznih obveznika uopće ne plaća porez na dohodak. S druge pak strane imao sam jasan apel od IT stručnjaka, koji su mi slali i pismo i tražili da se snizi da stopa da ih ona guši. Zato smo krenuli tim smjerom. Ne govorim samo o IT-u i visokom menadžmentu, tu je i srednji menadžment. Prema oporezivanju iznadprosječne plaće mi smo ugornjoj polovici Europe.”
Netko će vam zamjeriti, reći da manji dio građana ima takve plaće?
“To jest puno manji dio građana, 40-ak tisuća ljudi. S druge pak strane je pitanje i smisao cijele poruke. Mi moramo gledati i konkurentnost našeg poreznog sustava.”
Smanjenje PDV-a, komentari su bili da je to malo premalo smanjenje da bi imalo učinke, da se provodi isključivo zato što stoji u programu HDZ-a. Premijer je nedavno rekao da je jedan posto minimalno. Znači li to da je moguće veće smanjenje?
“Kad smo radili prvi krug reforme, za porez na dohodak bilo je šezdeset i nešto scenarija, na kraju je odabran jedan. Kod PDV-a ih nema toliko, ali ima nekoliko. Ja ću s predsjednikom Vlade i koalicijskim partnerima detaljno razgovarati i siguran sam da će biti napravljeno rješenje koje je dobro. Imamo nekoliko dobrih prijedloga i inicijativa, uskoro ćemo biti konkretni.”
Je li moguće da se PDV smanji više od jedan posto?
“U ovom tenurku gubitak od oko dvije milijarde, nešto malo preko toga, možemo podnijeti. Više u jednoj godini teško. Ali gledamo dinamičku komponentu više od jedne godine.
Prvi korak je pokazao smjer kojim idemo, svaki drugi korak je na tragu toga. Kroz par dana i tjedana sve će biti jasnije.”
Sami ste rekli da nekima rastu apetiti. Kome, što traže? Tko su ucjenjivači?
“Nema ucjenjivača, to je normalan dijalog. Apetiti su, ja bih rekao zdravi, ali pitanje je i “linije”. Učinil ismo iskorak javnih financija, naglasak stavili na kontrolu rashoda. To je načelo kojeg se ne držim samo ja, nego i cijela Vlada. Držimo se limita, sav višak ide isključivo za smanjivanje javnog duga te daljnje porezno rasterećenje. Jasno smo pokazali na koji način možemo dugoročno imati održivost javnih financija.”
Zašto se odustalo od poreza na nekretnine iako EU inzistira na tome?
“Naša ideja je bila u cijeloj reformi unaprijediti postojeći sustav oporezivanja imovine. Mi nikad nismo govorili o vrijednosnom porezu na nekretnine, on nikad nije bio tema. Bilo je samo govora o poboljšanju postojećeg sustava komunalne naknade. Htjeli smo uvesti element pravednosti, da oni koji imaju noviju, sadržaniju plate više, a oni koji nemaju manje.”
Znamo da dosta nekretnina u Hrvatskoj nije u funkciji?
“To je ključ. Ideja je bila da se postojeći sustav unaprijedi kako bi došlo i do dodatne aktivacije nekretnina. Ali ponavljam, priča je skrenual da se iza uzgla krije vrijednosni porez. Vlada je u konačnici donijela odluku kakvu je donijela i mi iza nje stojimo.”
Znači ništa od porezne reforme?
“U nastavku porezne reforme on nije tema, što se tiče Ministarstva financija.”
A Vlade?
“Mi smo komunicirali da ne.”
Kako se vama čini prijedlog mirovinske reforme ministra Pavić? Što će biti s drugim stupom?
“Mislim da je ministar rekao da nije namjera da se ukida drugi stup. Rekao je premijer da se otvara javna rasprava, sada je prilika. Memojmo izdvajati samo jedan element. Moramo gledati cjelinu. Imamo 17 do 18 milijardi kuna manjka godišnje. To su zarađene, stečene mirovine, međutim tih 17, 18 milijardi se mora nadomjestiti svake godine.
Moramo gledati da je ovo dugoročna mjera. To je poanta jednog takvog sustava.”
Kada će vlada postaviti temelje da se mijenjaju trendovi. Rast BDP-a usporava, na začelju Europe smo po gospodarskom rastu…
“Nakon šest godina recesije Hrvatska ima gospodarski rast, nešto ispod četiri posto. Moje mišljenje je da je dobro da imam orast, on je danas na zdravijim temeljima nego pred recesijom. No takav rast nas nipošto ne smije i ne treba zadovoljiti. Zato jest nužnost provedbe strukturnih reformi u svim sustavima. Mirovinski sustav, zdravstveni, demografija… Za kojim god mjerama posegnuli bez jakog gospodarstva, rasta standarda i plaća problemi ne mogu biti riješeni. U isto vrijeme država mora omogućiti rasterećenje – porezno, neproezno, administrativno…”
To ide jako sporo?
“Svi bismo htjeli da ide brže. Prije ste imali proeznu samo u zadnjoj godini mandata, pred izbore. Mi smo je proveli u prvoj. I svaku godinu nakon nastavljamo.”
Imamo pad industrijske proizvodnje, pad izvoza.
“U prvom tomjesečju samo pad izvoza, a siguran sam da ga neće biti u drugom, pokazatelji sugeriraju na to. Nitko ne treba bit isretan podacima industrijske proizvodnje. Imate nekoliko poduzeća koja su u problemima koje imaju velik udio u industrijskoj proizvodnji.”
Premijer je iza 1. srpnja najavio rebalans proračuna zbog demografskih mjera.
“U okviru proračuna ta su sredstva dobrim dijelom predviđena, ono što će eventualno nedostajati u kratkom roku ćemo preraspodijeliti. . U ovom tenutku nemam potrebe govoriti o rebalansu.”
Znači nema rebalansa?
“U ovom trenutku nema potrebe za rebalansom. Meni je velika stvar da smo pospješili javne financije. Uskoro ide i novi Zakon i proračunu i Zakon i fiskalnoj odgovrnosti. 12. 7. bi trebali biti na Vladi.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.
