Novo cjepivo u kalendaru obveznog cijepljenja u Hrvatskoj?

Ilustracija

Počelo je javno e-savjetovanje o novom planu cijepljenja u Hrvatskoj. Na prijedlog Epidemiološke službe HZJZ-a trebalo bi se uvesti još jedno dodatno cjepivo u kalendar cijepljenja počevši od sljedeće godine.

Osim dosadašnjih cjepiva protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole, hepatitisa B, bolesti izazvane Haemophilusom inf. tipa B i tuberkuloze, od 1. siječnja 2019., prođe li prijedlog i potpiše li ga ministar zdravstva, djeca bi se trebala cijepiti i protiv pneumokoka.

Cjepivo koje se predlaže kao obavezno dosad je bilo predviđeno za djecu narušenog imuniteta i onu koja boluju od kroničnih bolesti. Predloženi plan cijepljenja predviđa tri doze, prva u dobi od dva mjeseca, sljedeće u četvrtom i dvanaestom mjesecu.

Epidemiološka služba HZJZ-a još nije dala službeno objašnjenje, a na njihovim web-stranicama stoji objašnjenje što su pneumokokne bolesti te dio statistike.

Tako navode da je pneumokokna bolest termin koji se koristi za bolesti koje uzrokuje bakterija Streptococcus pneumoniae, poznata i kao pneumokok. Ozbiljne bolesti koje pneumokok može uzrokovati su upala pluća, meningitis i febrilne bakterijemije, dok su upala srednjeg uha (otitis media), bronhitis i upala sinusa (sinusitis) obično blaže manifestacije bolesti uzrokovane pneumokokom.

Pneumokok se prenosi izravnim kontaktom s respiratornim izlučevinama oboljele ili zdrave osobe koja je kliconoša (nositelj) pneumokoka. Procjena SZO-a za Hrvatsku (procjena za 2015. godinu) da od pneumokokne pneumonije godišnje oboli 234 djece mlađe od pet godina, 12 djece mlađe od pet godina oboli od pneumokoknog meningitisa a od teških oblika pneumokokne bolesti 177 djece.

Inače upala srednjeg uha najčešća je klinička manifestacija pneumokokne bolesti kod djece. U Hrvatskoj se svake godine evidentira nekoliko desetaka tisuća upala srednjeg uha kod djece predškolske dobi, a znatni dio tih bolesti uzrokovan je pneumokokom.

“Ovim cjepivom sprečava se znatni dio akutne upale srednjeg uha, upala pluća, veći dio meningitisa i sepse”, rekao je za HRT dr. med. Goran Tešović, spec. infektolog iz Bolnice za zarazne bolesti Zagreb.

Osim Hrvatske jedine dvije zemlje EU-a u kojima cjepivo protiv pneumokoka nije u obveznom planu su Malta i Estonija. Također treba napomenuti da su dosad roditelji mogli u pedijatrijskim ordinacijama izabrati hoće li cijepiti djecu tim cjepivom, ali su to morali platiti.

Prihvati li se prijedlog Epidemiološke službe HZJZ-a, troškove cijepljenja plaćala bi država baš kao i za sva ostala obvezna cjepiva.

Javna rasprava o prijedlogu trogodišnjeg programa obveznog cijepljenja u RH otvorena je na e-savjetovanju i traje do 15. srpnja, a konačno uvođenje u kalendar obveznog cijepljenja ovisi o prihvaćanju plana i potpisu ministra zdravstva.