Europska komisija je u srijedu po drugi put zaključila da u Hrvatskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i specifični monitoring.
“Hrvatska ima prekomjerne ekonomske neravnoteže, koje traže odlučnu političku akciju i specifični monitoring. Komisija će u svibnju, na temelju Nacionalnog reformskog programa i drugih obveza u pogledu strukturnih reformi najavljenih do tada, donijeti odluku o aktiviranju Postupka prekomjernih neravnoteža (EIP)”, objavila je Komisija u srijedu.
“U kontekstu prigušenog rasta, odgođenog restrukturiranja tvrtki i tmurne situacije sa zaposlenošću, znatno su povećani rizici povezani sa slabom konkuretnošću, velikim inozemnim dugom zajedno s rastućim javnim dugom te sa slabim upravljanjem javnim sektorom”, navodi Komisija u objašnjenju hrvatske situacije.
Komisija je prošli tjedan najavila da će u petak 27. veljače predstaviti zimski ekonomski paket, koji uključuje 28 izvješća s analizom ekonomskih politika u svim zemljama članicama EU-a te u eurozoni u cjelini, ali je to sada pomaknula dva dana ranije.
Hrvatska je jedna od 16 zemalja članica za koje je Komisija u studenome prošle godine zaključila da je potrebna dubinska analiza makroekonomske situacije. Ta analiza je pokazala da Hrvatska i dalje ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže koje traže odlučnu političku akciju i specifični monitoring.
PROČITAJTE JOŠ
Komisija različito stupnjuje makroekonomske neravnoteže. U prvoj kategoriji su zemlje koje nemaju neravnoteže, u drugoj one koje imaju neravnoteže koje zahtijevaju monitoring i političku akciju, u trećoj zemlje čije neravnoteže zahtijevaju monitoring i odlučnu političku akciju, u četvrtoj zemlje s neravnotežema koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju, u petoj zemlje koje imaju prekomjerne neravnoteže koje zahtijevaju specifični monitoring i odlučnu političku akciju i šestoj su one zemlje koje imaju prekomjerne neravnoteže, koje zahtijevaju odlučnu političku akciju i aktiviranje Postupka za makroekonomskih neravnoteža.
Hrvatska je u petoj kategoriji s mogućnošću da u svibnju prijeđe u šestu, ako Komisija ocijeni da Nacionalni reformski program ne nudi jamstvo da se ide prema ispravljanju neravnoteža.
U nekoj od kategorija makroekonomskih neravnoteža su i Njemačka, između ostalog i zbog velikog viška u tekućoj bilanci, zatim Finska, Francuska, Slovenija, koja je uspjela prijeći iz kategorije s prekomjernim neravnotežama u kategoriju s neravnotežama, Portugal, Rumunjska, Bugarska, Švedska, Velika Britanija, Irska, Nizozemska, Mađarska, Italija, Belgija.
Postupak makroekonomskih neravnoteža ima preventivnu i korektivnu dimenziju. Do sada još nije pokrenut korektivni postupak ni protiv jedne zemlje a Komisija može nametnuti financijske sankcije do 0,1 posto BDP-a, ali samo za članice eurozone. Razlog za kaznu nisu same neravnoteže već izostanak mjera da se one isprave.
Neravnoteže se utvrđuju na temelju skupa pokazatelja kojima EK mjeri “unutarnju i vanjsku konkurentnost” zemalja EU-a. Obuhvaćaju, između ostalog, višak odnosno manjak u bilanci plaćanja, stanje međunarodnih ulaganja, udio u svjetskom izvoznom tržištu i dug privatnog sektora i opće države.
Zimski ekonomski paket dio je Europskog semestra, i ovo je prvi put da Komisija objavljuje zimski ekonomski paket u ovom obliku, s izvješćima za svaku zemlju. Ranije su se izvješća objavljivala zajedno sa specifičnim preporukama za svaku zemlju, a sada se radi tri mjeseca prije objavljivanja preporuka kako bi se svim stranama, Komisiji, Vijeću i zemljama članicama dalo više vremena za raspravu.
