Nakon što smo u srijedu objavili tek naglaske iz iskaza Martine Dalić, Ante Ramljaka i Zorana Besaka, te nakon objave transkripta iskaza USKOK-u koji je dala Martina Dalić, na redu je i iskaz Zorana Besaka, Mostovog člana radne skupine za Agrokor
Iz Besakovog iskaza, najjasnije se vidi kolika je bila uloga Marića u posredovanju informacija iz Agrokora.
U nastavku donosimo transkript Besakova iskaza
Nakon objavljenih članaka na Index portalu, a vezano za tzv. aferu Hotmail moram kazati da me to doista iznenadilo obzirom da je prošlo više od godinu dana te da ja nisam javna ličnost. Vezano za navedene okolnosti moram navesti da je o svemu kazao g. Korunić u objavljenorn intervjuu u „Jutarnjem listu” gdje na koncizan način opisao okolnosti okupljanja te grupe. Isto tako i Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje prvi je javno komentirao i rasvijetlio ulogu Zadruge u cijeloj toj priči.
U listopadu 2016. Zadruga za etično financiranje podnijela je zahtjev HNB-u za osnivanjem Etične banke te sam ja bio naveden kao kandidat za člana Uprave te banke. Obzirom da sam ja bio zaposlen u Zadruzi 22. veljače 2017. Goran Jeras zaprimio je poziv Ladislava Turčinovića, za kojeg smatram da je istaknuti član Mosta te ga pitao ima li koga da radi due dilligence odnosno dubinsko snimanje TD Agrokor na što me Goran Jeras pitao da li sam ja zainteresiran te obzirom na dugogodišnje bankarsko iskustvo na isto sam pristao.
Mislim da je to isti dan bilo kada sam zaprimio poziv tadašnje ministrice potpredsjednice Vlade, Martine Dalić te mi je ista rekla da se javim u ured g. Korunića u prostorijama Intercapital d.d. u Preradovićevoj ulici, što sam i učinio te po dolasku tamo sam upoznao ostale članove.
Navedeni sastanak održan je istog dana kada mi se javila gđa. Martina Dalić u popodnevnim satima, međutim ona nije nazočila tom sastanku, bili su prisutni Tonči Korunić, Tomislav Matić, Ante Ramljak i Branimir Bricelj te smo raspolagaii javno dostupnim podacima u vidu financijskih izvještaja te smo vrlo brzo u roku od pola sata izvršili inicijalno dubinsko snimanje i utvrdili velike financijske probleme Koncerna, te smo imali razloga sumnjati da su ti rezultati u stvarnosti puno lošiji od prikazanog, sve s obzirom da su oni ipak prošli kontrolu ovlaštenih revizora, odnosno barem su po istima bili potpisani.
U bitnome, kada se promotri sastav bilance i stanje računa te kad se sučele obveze sa imovinom, proizašto je da fali puno novca, da je Koncern relativno slabo kapitaliziran, a ima veliku stopu zaduženosti, te se financira iz duga, po vrlo nepovoljnim uvjetima, tada nam je bilo jasno daje situacija Koncerna ekonomski neodrživa.
Na postavljeno pitanje tko je prikupio podatke koji su nam bili na raspolaganju za ovo prvo snimanje stanja, odgovaram da su dečki to imali na stolu, svakako pojedini od tih podataka nisu javno dostupni, te su morali doći iz samog trgovačkog društva. Tada to nisam znao ali sam saznao naknadno, da su pojedini od tih podataka bili dostavljeni ministrici Dalić i ministru Zdravku Mariću od strane Ivice Todorića, kad im se obratio za pomoć. Ovo sam saznao nekoliko dana nakon ovog prvog susreta a Intercapitalu d.d., a tada sam vidio i prezentaciju Agrokora d.c;„ kojem su se obratili za financijsku pomoć.
Upravo to obraćanje kojeg je bilo vidijivo da je Koncern problemima i da ih je predstavljao je „okidač” za formiranje ove grupe o kojoj iskazujem. Mi smo se odmah dogovorili da ćemo o našim inicijalnim zaključcima izvijestiti ministricu Dalić, što smo joj i priopćili sljedećeg dana. Mogu zapravo reći s obzirom na stručnost ministrice Dalić, da smo joj mi samo potvrdili zakIjučke do kojih su došli ona i ministar Marić.
Na sastanku održanom 22. veljače 2017. ja sam prvi puta upoznao Matića, Korunića, RamIjaka i Bricelja, s time da su se njih četvorica nesporno poznavali od ranije, pa su tako npr. Korunić i Bricelj svojedobno radili zajedno u „Plivi”. Nadalje, mi smo na ovom sastanku razmijenili vizitke, te e-mailove radi daljnje komunikacije. Samo bih htio kazati da je u ovu grupu osoba angažiranih na problematici Agrokora pojedine članove predložio HDZ, a pojedine Most, obzirom na činjenicu da su tada ove stranke činile vladajuću koaliciju, time da je HDZ kao članove predložio Matića, Korunića i Ramljaka, dok smo kolega Bricelj ja došli sa strane Mosta, ja sam pritom poIitički neovisan i smatram da sam istaknut kao profesionalac.
Što se tiče samog angažmana, ja sam apsolutno bio stava da sam angažiran od strane Vlade RH u smislu da sam zamoljen za profesionalnu pomoć. Nisam formalizirao svoj status kao član radne skupine odnosno savjetnik Vlade RH, mislim da to nisu učinili niti drugi članovi skupine. lsto tako nisam materijalno obeštećen, odnosno angažman mi nije plaćen. Apsolutno se podrazumijevala stroga diskrecija vezano za rad na problematici. Želim kazati da je situacija bila delikatna, s jedne strane je trebalo brzo djelovati, osluškivati tržište i anticipirati moguće poteze Ivice Todorića.
U sljedećih desetak dana imali smo i radili smo na više mogućih scenarija radi utvrđenja mogućih varijanti nastavka poslovanja TD Agrokor d.d., od otvaranja stečajnog postupka, preko davanja kredita za likvidnost od strane RH. Ideja o financiranju od strane države bila je kategorički odbačena od strane premijera i ministrice Dalić s argumentom da se radi o privatnoj tvrtki koja se ne može spašavati proračunskim novcem. Uslijedilo je više sastanaka s premijerom, te g. Petrovom kao predsjednikom Mosta, nadalje bio je prisutan i g. Božinović kao predstojnik kabineta premijera Plenkovića, ministrica Dalić te ministar financija Marić. Bilo je najmanje 5 do 8 sastanka, ja bih rekao da je to bila jezgra s kojom smo se mi sastajali i razmatrali moguće opcije za nastavak poslovanja TD Agrokor d.d. pri čemu se radilo uglavnom o oralnim prezentacijama, mi smo održavali radionice, razmatraju i problem sa financijskog aspekta ali i uvažavajući političke elemente konotacije i efekte na ukupno gospodarstvo.
Kada smo radili na rješavanju problematike TD Agrokor odnosno mogućim rješenjima nisu bili prisutni predstavnici TD Agrokora, međutim koristili smo se mišljenjem i saznanjima ministra Zdravka Marića obzirom da je isti bio dugogodišnji zaposlenik TD Agrokor te bi nam on govorio o eventualnim reakcijama Ivice Todorida za naše prijedloge za rješavanje problematike. Nije mi poznato da bi iz TD Agrokor bila pribavIjana kakva dodatna dokumentacija koja bi unijela neko novo svijetlo. Pojašnjavam, ja sam znao da npr. postoji financijska obveza po PIK kreditu Deutschbank, znao sam za postojanje vlasničke strukture na nizozemska trgovačka društva, no meni kao financijašu to nije mijenjalo ništa o ocjeni loše financijske pozicije Koncerna, dapače samo mi je potvrđivalo. Ilustracije radi, a govoreći brojčano o ozbiljnosti stanja, TD Agrokor što u RH što u zemljama regije zapošljavao je oko 60000 radnika, imao preko 6500 dobavljača, bližila se turistička sezona, te je bila procjena da bi istodobni stečaj Agrokora samo 10 najvećih tvrtki iz sastava povuklo u stečaj 3000 tvrtki dobavljača, a pitanje je kako bi se s tolikom količinom predmeta nositi stečajni upravitelji i suci. O socijalnoj komponenti je govoriti s obzirom broj zaposlenih i moguće efekte u vidu okolnosti da bi stečajevima bilo pogođeno najmanje 100.000 ljudi.
Vrlo brzo su u tim odnosno grupu angažirani i pravni savjetnici Odvjetničkog društva Šavorić i partneri, pri čemu su stručnjaci iz područja trgovačkog prava, pri čemu se sjećam Tonija Smrčeka koji je operativno najviše radio na način daje procjenjivao naše prijedloge u smislu pravne dopustivosti i zakonskog okvira. Prisjećam se da je ministrica Dalić procijenila da nije izvedivo izmijeniti i dopuniti postojeće zakone koji reguliraju područje stečaja i predstečajne nagodbe, već je odlučeno da se stvori novi pravni okvir u vidu zakona primjenjivog na sistemski značajna trgovačka društva. Također sjećam se da su odvjetnici ukazivali da je novi zakon opcija samo ako ne postoji niti jedna druga primjenjiva opcija kao neko nužno zlo. Takvo mišljenje na jednom od sastanka podržao je i tadašnji ministar pravosuđa g. Šprlje. No s obzirom da su sve druge opcije bile skopčane sa još većim problemima, te proglašene neprimjenjivima, a pritom mislim na postojeće zakone o stečaju predstečajnoj nagodbi, odlučeno je da se ipak piše poseban zakon po uzoru na sličan zakon u Italiji i Austriji.
Što se tiče pisanja Zakona, te nomotehničkih pitanja, zadužen je bio primarno odvjetnik Smrček, nama bi se dostavio draft pa bi svatko pisao sugestije, sugestije bi zajedno prošli i tako je nastalo više verzija nacrta zakona. Prilikom izrade nacrta zakona zatražilo se mišljenje prof. Miladina koji se usprotivio odnosno nije se složio sa pisanjem novog zakona te je predlagao da se u okviru postojećih zakona nađe rješenje. Talijanski zakon i druga komparativna rješenja i analizu istih pripremili su u Odvjetničkom društvu Šavorić i partneri, inače je postojala svojevrsna podjeia funkcija, pa su tako Tomislav Marić i Tonči Korunić, kao i Branimir Bricelj i Ante Ramljak bili investicijski bankari pa su davali inpute s te strane, te su proučavali strukturu duga, dok sam se ja koncentrirao na financijske pokazatelje i brojke Koncerna Agrokor. U odnosu na angažman Borisa Šavorića on nije bio toliko operativno uključen u izradu nacrta Zakona, više je sudjelovao na sastancima kao vlasnik odnosno kao glavni partner Odvjetničkog društva. Valjda je zato u našoj komunikaciji nacrt zakona kolokvijalno nazvan „Šavorićev zakon”.
U odnosu na angažman stručnih službi pojedinih ministarstava navodim da s njima po mojim saznanjima nije bilo kontakta u smislu da su bili operativno angažirani u smislu izrade nacrta zakona aii su prisustvovali pojedinim sastancima. Kada je nacrt zakona bio u visokoj fazi gotovosti, a radi pripreme prezentacije svrhe zakona za potrebe procedure njegovom izglasavanju u Hrvatskom saboru, održana je prezentacija, dvije ili tri s ministrom Šprljom te nekim gospođama, suradnicama u Vladi i ministarstvu, one su uključene na mejling listu ali neposredno pred upućivanje teksta zakona na Vladu RH.
U razdoblju o kojem danas govorim, bio je vrlo visok tempo rada, te se sjećam da sam u jednom trenutku pitao svog nadređenog u Zadruzi za etično financiranje, g. Jerasa da li je bilo govora o mogućoj naknadi za ovu vrstu angažmana, savjetnika Vlade RH, na što mi je isti odgovorio da je uvjeren da će je biti i da će o tome dalje razgovarati sa kolegama iz Mosta, konkretno sa Božom Petrovom. Međutim, nisam nikada dobio povratnu informaciju.
Isto tako nije mi poznato da bi članovi skupine primili bilo kakvu naknadu za taj dio posla niti sam sudjelovao u razgovorima i u prepiskama u kojima bi tema bila formaliziranje našeg statusa odnosno primanje naknade.
Također, ne znam kako je izabran izvanredni povjerenik u osobi Ante Ramljaka, sjećam se da sam dva dana prije njegova imenovanja na internetu pročitao da je kandidat Branimir Bricelj, a ne znam da li je kao opcija razmatran i Boris Šavorić. Znam da smo svi među sobom komentirali kako ne bi bili u koži budućeg izvanrednog povjerenika.
Sjećam se da je 10. travnja 2017. izvanredni povjerenik Ramljak ušao u Agrokor i preuzeo operativno vođenje Koncerna, s time da je nekoliko dana prije održana večera u restoranu „Fotić” o kojoj su izvještavali mediji, te je zapravo nakon te večeri prestao moj kontakt sa članovima grupe.
Nakon 10. travnja 2017. ja ni u jednom trenutku nisam formalno bio angažiran od strane izvanrednog povjerenika, s time da sam mu pomagao neformalno pro bono. Poznato mi je da je kao glavni savjetnik za restrukturiranje odabrano društvo Alix partners, te da je kao podizvođač angažirano društvo Texomanagement d.o.o., te koliko sam ja upoznat, Texomanagement je dalje angažiralo domaće savjetnike i to društvo Altera Corporate finance u kojoj je odgovorna osoba Branimir Bricelj i lntercapital u kojoj je odgovorna osoba Tonči Korunić.
Koliko je meni poznato Odvjetničko društvo Šavorić nije angažirano za vrijeme izvanredne uprave TD Agrokor. Također, niti Zadruga za etično financiranje prema mojim saznanjima nije angažirana od strane izvanrednog povjerenika. Naime, sjećam se da je Texomenagement d.o.o. kao ugovoreni podizvođač Alixparnersa dostavio u Zadrugu nacrt Ugovora o pružanju savjetodavnih usluga. Ja sam razgovarao sa poslodavcem Jerasom, odredio sam da mi je prioritetan projekt osnivanja Etične banke, tako da taj ugovor nije potpisan niti realiziran. To sam iskomunicirao i s Antom Ramljakom, svima sam zahvalio na suradnji i profesionalnom pristupu te je tako dovršena moja prepiska i angažman na ovoj problematici. To je bilo početkom svibnja 2017.
Što se tiče načina odabira glavnog savjetnika za restrukturiranje TD Alixpartners, koliko je meni poznato izvanredni povjerenik Ante Ramljak uputio je poziv za prikupljanje ponuda te je sa najmanje četiri trgovačka društva obavljen intervju. Intervju su provodili članovi skupine koji su radili na izradi Zakona i to Ante Ramljak, sada u svojstvu povjerenika, Tomislav Matić, Branimir Bricelj te Marko Delić ispred Altera corporate finance te ja. Na postavljeno pitanje tko je odredio sadržaj Request for proposal, vjerujem da je to učinio Ante Ramljak i da su mu u tome pomogli ostali članovi grupe, time da ja u taj dio posta nisam bio uključen, tako da ne znam točno kako je Request glasio.
lnteres su iskazale tvrtke KPMG, Alixpartners, BCG, ERNST&YOUNG, te su sa svima održani intervjui pri čemu su isti pisane prezentacije donijeli sa sobom na sam intervju, a one su se sastojale od 20 do 40 listova sa portfeljima tih tvrtki, dosadašnjim iskustvima i vizijom pravca restrukturiranja TD Agrokor d.d., a mogli su ga po mom mišljenju izraditi osnovom javno objavljenih podataka o Koncernu i podacima sa tržišta. Naše impresije sa intervjua u formu komparativne analize ponuda i prijedloga
odabira izradio je kolega Marko Delić. Mi smo se svi usuglasili s prijedlogom odabira, obzirom je tvrtka Alixpartners imala najviše iskustva kompleksnim restrukturiranjima na međunarodnoj razini. Na koncu je prijedlog bio da se angažira društvo Alixpartners, to je iskomunicirano prema povjereniku, a on dalje sukladno Zakonu prema resornoj ministrici.
Na cjelokupni moj angažman o kojem sam govorio gledam kao na privilegiju i poslovni izazov, te nikada nisam stekao dojam da bi interes u ovom angažmanu bio osobne naravi u smislu budućeg angažmana na poslovima restrukturiranja, već je bilo primarno odgovoriti na poslovni izazov iznimne kompleksnosti.
Što se tiče zakonskog rješenja i prethodnih varijacija, a vezano za imenovanje i odabir glavnog savjetnika za restrukturiranje ne sjećam se kako se točno gradila i dopunjavala ta odredba, a što se tiče uloge samog izvanrednog povjerenika, zamišljeno je da isti preuzme operativno poslovanje društva u smjeru decentralizacije i restrukturiranja.
Također želim kazati da sam ja od strane novinara identificiran kao „izvor curenja mailova”, i to s obrazloženjem da jedini nisam angažiran u izvanrednoj upravi, međutim ja to kategorički odbacujem, od opisanog angažmana prošlo je godinu dana, ja sam u drugim projektima i nemam nikakvih razloga niti pokušati bilo koga etiketirati i postići bilo što s objavljivanjem mailova.
Što se tiče angažmana grupe osobe kojoj sam pripadao na izradi Zakona i prethodnom snimanju stanja za potrebe Vlade RH, ne vidim ništa sporno u angažiranju stručnjaka sa potrebnim specijalističkim znanjima, tim više što mi je poznato da se kod izrade pojedinih zakonskih prijedioga u radne skupine angažiraju vanjski stručnjaci, neprofitne organizacije i slično. Okolnost da mi iz neformalne grupe nismo formalno evidentirani kao savjetnici Vlade smatram političkom procjenom u koju ne ulazim.
