Hrvatska je Vlada na sjednici u srijedu prihvatila konačni prijedlog zakona o Središnjem registru državne imovine, kojim se mijenja tijelo nadležno za vođenje tog registra, kao i konačni prijedlog zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, kojim se omogućuje učinkovitije i jednostavnije upravljanje prostorima u vlasništvu države.
Ministar državne imovine Goran Marić rekao je da je najvažnija izmjena konačnog prijedloga zakona o Središnjem registru državne imovine u odnosu na prvo čitanje, dodatna uredba po kojoj je potrebno dostaviti podatke o imovini za sve pravne osobe gdje Hrvatska ima vlasničke udjele, i to bez obzira na visinu vlasničkih udjela.
“Propisano je i da su obveznici dužni dostaviti promjene u imovini kojom upravljaju u roku od 60 dana, umjesto prvo predloženih 30 dana, brisana je odredba o prekršajnoj odgovornosti obveznika i dodana je prijelazna odredba da obveznici koji do sada nisu dostavili podatke u Središnji registar državne imovine da ih dostave u roku 60 dana”, kazao je Marić.
Jedna od najvažnijih izmjena zakona je da se mijenja tijelo nadležno za vođenje Središnjeg registra, a ubuduće će ga voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, budući da je to tijelo zaduženo za poslove vezane za razvoj, standardizaciju, sigurnost i preporuke za korištenje državne informacijske infrastrukture.
Pritom će Ministarstvo državne imovine imati obvezu vođenja evidencije samo imovine kojom upravlja i raspolaže te će postati jedan od obveznika dostave podataka u središnji registar, kao i druga tijela koja upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu države. Zakon preciznije definira i obveznike dostave i unosa podataka te njihove obveze, kao i prekršajne odredbe ukoliko obveze ne ispunjavaju. Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućuje se jednostavnije, učinkovitije i ekonomičnije upravljanje poslovnim prostorima u vlasništvu države, te se povećava njihova pravna sigurnost i zaštita.
Ministar Marić istaknuo je da je u odnosu na prvo čitanje najvažnija izmjena ta da je u konačnom prijedlogu zakona propisano da su sva rješenja vezana za poslovne prostore koja su u vlasništvu RH, sada propisane i za poslovne prostore u vlasništvu jedinica lokalne samouprave
Vezano uz taj prijedlog zakona, postojećim zakupnicima kojima istječe ugovor država može ponuditi novi ugovor na pet godina pod istim uvjetima samo ako je to ekonomski opravdano, odnosno kada je mjesečni iznos zakupa veći od najveće cijene zakupa po odluci jedinica lokalne samouprave i samo ako je prostor prethodno dan u zakup temeljem javnog natječaja.
Zabranjuje se davanje poslovnog prostora u vlasništvu RH u podzakup, na korištenje ili sukorištenje kroz “fingirane” ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji, ugovore o franšizi i slično, te se u takvim slučajevima ugovor o zakupu raskida po sili zakona.
Zakonom se daju kriteriji koji se prostori u vlasništvu države mogu prodavati sadašnjim zakupnicima, a koji se poslovni prostori ne mogu uopće prodavati. Također, prodaja stanova i poslovnih prostora u vlasništvu RH više se ne može kao do sada vršiti putem obročne otplate, već isključivo jednokratnim plaćanjem.
Pravno se uređuju razni oblici korištenja prostora u vlasništvu RH koji s državom iz raznih razloga trenutno nemaju sklopljeni ugovor o zakupu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
