U emisiji HRT-a "Intervju tjedna" gostovala je Anamarija Musa, Povjerenica za informiranje u odlasku, a razgovaralo se o rezimeu njezinog petogodišnjeg mandata na čelu te institucije.
“Nisam se htjela ponovno kandidirati, zato što sam prije svega znanstvenica i nastavnica, a ovo je bio za mene projekt koji sam htjela ostvariti, s obzirom da se time i bavim u znanstvenom smislu i to predajem studentima”, naglasila je Musa.
“Još uvijek nije izabran moj nasljednik zato što to nije u fokusu interesa, isto kao što se desilo i sa guvernerom HNB-a i povjerenstvom za sukob interesa. Nigdje nije bilo odlučeno na vrijeme o osobi koja bi trebala preuzeti instituciju”, rekla je Musa.
Za mjesto Povjerenika za informiranje je dvoje kandidata, Zoran Pičuljan i Dubravka Bevandić. Oni su ljudi iz sustava i Musa smatra da bilo tko od njih dvoje bode izabran, dobro će voditi instituciju.
Povjerenstvo je neovisno tijelo i trebalo bi tako funkcionirati bez obzira tko je na vlasti i provoditi zakone. Postavlja se pitanje, koliko je politika zainteresirana da ima svog čovjeka iz sustava na tom mjestu.
“Ovdje se do sada politika nije uplitala u odabir povjerenika, ja nisam imala nikakvu potvrdu ili kombinaciju da ću biti izabrana”, rekla je Musa i naglasila kako ima sjajnih ljudi u sustavu koji dobro rade svoj posao.
“Povjerenik je potpuno neovisan i odgovara samo Saboru, a jedini način na koji Vlada može vršiti pritisak je financijski u smislu proračuna”, ukazala je Musa.
VEZANA VIJEST
Na pitanje, postoji li išta čime je bila nezadovoljna za vrijeme svog mandata, Musa je rekla kako primarno treba raditi na jačanju svijesti političara. “To je najveći problem koji se stalno vraća. Vi možete educirati službenike, ali političari ne razumiju gdje im je mjesto i zašto su na nekoj poziciji”, naglasila je.
Građani moraju znati da im je ključno pravo, pravo na pristup informacijama. Kada građani to shvate, možda će i političari shvatiti da su odgovorni građanima i da ih se smije pitati.
“Ključno je da građani smiju pitati. To je nužno i svi pomaci koji su se desili u zadnje vrijeme, bili su pomaci koji su medijski popraćeni, gdje su udruge, građani ili novinari pitali i zahtijevali odgovor”, rekla je Musa.
Zakon o zaštiti podataka se ponekad zloupotrebljava. “Sama je uredba takva da ovaj zakon ne dira u pravo na pristup informacijama”, rekla je Musa i napomenula da ako je rad institucija javan može biti zaštićen samo u onim zakonom propisanim slučajevima, kao što su razlozi od nacionalne sigurnosti ili osobni podaci zaposlenika koji se ne tiču njihovog radnog mjesta, ali u ostalim stvarima nema zaštite podataka.
Musa je rekla, kako bi bilo puno toga drugačije i oko afere Agrokor, da su mediji kontaktirali povjerenika za informiranje.
Također je istaknula, kako političari moraju znati da su tu zbog građana i moraju dati informaciju. Ako ne odgovaraju na upite, ne znači da se o tome neće govoriti.
Zakon o pravu na informiranje se smatra jednim od osnovnih antikorupcijskih alata. Njime bi se trebala povećati vidljivost rada institucija, pa samim time i njihova kontrola.
“Korupcija cvjeta tamo gdje je mrak. Ovaj zakon bi trebao dizati na svjetlo dana rad institucija”, zaključila je Musa u emisiji HRT-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
