Gost Novog dana bio je profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Dejan Jović.
Midterms u Americi
Zanimljiv vanjskopolitički tjedan je iza nas. Što su pokazali američki izbori kad je riječ o popularnosti Donalda Trumpa?
Kao i u drugim političkim stvarima, ovisi koga pitate. Ako pitate Trumpa, uspio je zadržati kontrolu nad Senatom. To je važno jer ne dolazi u obzir nikakvo smjenjivanje prije kraja mandata. Jako mu je važno i da može reći da nije naštetio Republikanskoj stranci jer i tamo ima onih koji smatraju da on nije bio dobar izbor… Demokrati su izgubili jedan broj mjesta u Senatu, ali javnost je glasala za njih u velikoj mjeri više nego na predsjedničkim izborima. To bi moralo biti upozorenje Trumpu i potencijalnim protukandidatima.
VEZANE VIJESTI
Što demokrati sada mogu u Kongresu?
Mogu blokirati brojne njegove prijedloge. Mogu napraviti mnogo. Poruka koju je Trump shvatio je da će morati ići u pregovore i da će morati trgovati. On sebe vidi kao najboljeg trgovca na svijetu i smatra da se političkom trgovinom mogu postići ciljevi. Kod nas bi se to smatralo čak i nezakonitim. Tamo se čini da je to sastavni dio politike.
Suradnja s demokratima?
On je prilično nepredvidiv. Vidimo to s ovim što je radio sa Sjevernom Korejom. Na zadnji summit NATO-a nitko nije znao s čim će doći. Njegova je prednost ta nepredvidivost. Ne isključujem tu mogućnost.
Jako puno pripadnika manjina se uključilo u utrku. Donald Trump je produbio podjele u SAD-u?
Da, to je točno. Dosad su Amerikanci vjerovali da je politika odraz ekonomije. Sad imamo situaciju da ekonomija stoji dobro, ali istovremeno njegova popularnost pada. On nije popularan predsjednik. Ako je ovo bio referendum, on je izgubio, ali mu to nije štetilo.
U ratu je s vodećim medijima…
Konstrukcije su mnogo važnije od činjenica. Ljudi ne čitaju, ne glasuju racionalno, nego po tome jesi li simpatičan, jesi li naš, je li opasnost da netko drugi dođe na vlast… Posao politčara je postao manipulacija emocijama. On želi stvoriti sam svoj imidž i istovremeno kontolirati imidž o drugima… A mediji mu to ne dopuštaju.
Razdor Europe i SAD-a
EPP?
Pučani su postali heterogena skupina. Imamo u Hrvatskoj HDZ i HSS, neki su izašli… ali, većina tih stranaka su zainteresirane za bilo kakvu stabilnost. Konzervativci nisu reformisti poput populista. Oni pak pokušavaju nametnuti novi poredak, većina stranaka EPP-a ne želi to. Populizam negira ideju elita i nameće narod.
I Plenković je tijekom govora naglasio borbu protiv populizma. Pučki zastupnici su glasali protiv kažnjavanja Orbana. Je li to u koliziji?
#related-news_0
To proizlazi iz jednog drugog izvora, Hrvatska se još nije pozicionirala u EU-u. Ostala je na marginama. Pokušala je inicirati neke stvari, ali ni u čemu nije uspjela. On se protivi tome da postane trećeklasni član EU-a kojeg bi drugi mogli kažnjavati. Druge zemlje se rijetko obraćaju Hrvatskoj kad trebaju pomoć. Ja sam zagovornik toga da zemlje uđu u EU čak i ako su nesavršene, ali da se uspostavi mehanizam napredovanja.
Marakeški sporazum. Kako gledate poziciju predsjednice i prijepore između nje i premijera?
To je u hrvatskoj politici se već događalo oko značajnih vanjskopolitičkih pitanja. Treba se navići na to, ali ovdje se radi o nekoj drugoj dimenziji. Vanjska politika se umnogome oslanjala na EU i na SAD. Svaki put kad Europa ne može ili ne želi pomoći, okretali su se prema SAD-u. Ta dvojnost nije nužno problem ako je to taktika koja ima za cilj iste stvari. Međutim, ovdje između predsjednice i Plenkovića se povećava razdor u vanjskoj politici kako se povećava razdor između Trumpa i Europe. To više nije taktika, to je su dvije linije u hrvatskoj vanjskoj politici i to je razdire. Marakeš je još jedan primjer tog konstrukta. Tko je čitao ijedan dio tog dokumenta? Ja znam o čemu se radi, ali većina ljudi će imati vrlo čvrsto mišljenje iako nikad neće pročitati ništa o tome. To su identitetske stvari. Vatikan je poslao vrlo ljubazno pismo kojim podržava Markakešku deklaraciju. To je promaklo našim ljudima. Ne mislim da postoji stvarni razlog za razdor. Razdor postoji zbog orijentiratnosti predsjednice prema SAD-u i Plenkovića prema EU-u. On je izrazito europski orijentiran.
Strah i opasnost se mogu širiti u neželjenim smjerovima?
U tom smjeru je ogromna odgovornost ljudi koji kreiraju javno mnijenje. Treba biti jako oprezan, ali mi to nismo. Nikad ne vidite da se stavljamo u poziciju drugoga. Potrebno je vratiti se osobnom iskustvu naših ljudi koji su patili zbog rata i drugih nedaća, umjesto da slušamo politički konstrukt koji iz nekih razloga pokušava stvoriti političku mobilizaciju…
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
