Dok se u Hrvatskoj danima raspravljalo o tome tko će od predstavnika vlasti ići u Marakeš gdje bi trebao biti prihvaćen UN-ov "Globalni kompakt za sigurne, uredne i regularne migracije", manje je poznato da postoji i UN-ov ''Globalni kompakt o izbjeglicama''.
UN bi, naime, na Globalnom forumu koji će se održati iduće godine trebao usvojiti još jedan dokument: Globalni kompakt o izbjeglicama. Riječ je o dugoročnom planu za rješavanje problema ljudi koji bježe iz ratnih područja. Plan predviđa registraciju i razmještaj izbjeglica, te njihovo zbrinajavanje, edukaciju i zapošljavanje.
Problem izbjeglica zajednička je briga čovječanstva, navodi se u dokumentu koji donosimo.
Također, navodi se da ovaj Globalni kompakt nije pravno obvezujuć. On predstavlja političku volju i ambiciju međunarodne zajednice kao cjeline, za jačanje suradnje i solidarnosti s izbjeglicama i s pogođenim zemljama domaćinima. Svaka će država odlučiti kako će i koliko dobrovoljno doprinijeti, vodeći računa o vlastitim kapacitetima te poštivanju nacionalnih politika i prioriteta, navodi se u dokumentu.
Globalni kompakt o izbjeglicama, navodi se, potječe iz temeljnih načela čovječanstva i međunarodne solidarnosti, te nastoji operacionalizirati načela tereta i podjelu odgovornosti kako bi pomoglo izbjeglicama i kako bi se podržale zemlje domaćini. Globalni kompakt u potpunosti je nepolitički, uključujući i njegovu provedbu, te je u skladu s ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda.
Podsjetimo, Marakeški dokument izazvao je prijepore između Pantovčaka i Banskih dvora, nakon što je predsjednica odustala od odlaska u Marakeš. Nedavno je objavljeno da će Hrvatsku ondje predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Taj su dokument odobrile u srpnju sve članice UN-a osim Sjedinjenih Država, koja su se povukle prošle godine. Sastavljen je nakon najvećeg priljeva migranata u Europu od Drugog svjetskog rata. Međutim, desničarske vlade u Mađarskoj i Austriji priopćile su da neće potvrditi konačni dokument na svečanosti u marokanskome gradu Marakešu u prosincu zbog zabrinutosti da će on izbrisati razliku između legalne i ilegalne migracije.
Nakon toga Mađarskoj i Austriji pridružile su se Poljska, Češka i Bugarska.
