Građanska inicijativa Narod organizirala je u ponedjeljak Tribinu odlučuje ‘Pripada li vlast narodu i tko nam krade referendum?’.
“Za očekivati je da nam, nakon godina i godina demokracije kod našeg demokratskog iskustva, Sabor postaje sve bolji, i kako kao društvo demokratski sazrijevamo od izbornog ciklusa do izbornog ciklusa. Međutim, kod nas se događa obrnuta situacija, da od Sabora koji je nekad doista bio srce demokracije u Hrvatskoj, danas se Sabor većim dijelom pretvorio u skupinu poslušnih podizača ruke, a odluke se donose negdje drugdje i o bitnim stvarima se uopće ne raspravlja”, rekao je Nino Raspudić na tribini održanoj u dvorani Napretkovog centra kulture u Zagrebu.
Raspudić je obrazložio zašto su potrebne promjene izbornog sustava kakve je predložila građanska inicijativa Narod odlučuje:
“Oba referendumska pitanja su pogođena da bi stvorili i preokrenuli političku dinamiku u Hrvatskoj. Ne bismo preko noći dobili najpametnije i najbolje političare na svijetu, ali sam uvjeren da se bi iz izbornog ciklusa u ciklus situacija raščišćavala i da bi politička scena bila sve kvalitetnija i sigurno više odgovorna građanima kojima bi bilo omogućeno, prije svega zahvaljujući elektronskom i dopisnom glasovanju da i šire participiraju u odlučivanju o samima sebi”, zaključio je Raspudić.
VEZANE VIJESTI
“U svemu što mi raspravljamo riječ je o ustavnom pravu nas građana na referendum. To ustavno pravo je trostruko. Prvo je pravo inicijative birača za raspisivanje referenduma. To je ono što ste vi pokrenuli. Drugo je pravo pravo zahtijevanja referenduma kada se ispuni uvjet od 10 posto birača, tada u toj situaciji još postoji mogućnost da Hrvatski sabor traži od ustavnog suda da se očituje o ustavnosti pitanja. I treće je pravo glasanja na referendumu. Netko je rekao da smo došli od početka do kraja. Nismo ni blizu kraja. Mi smo u ovom trenutku na prvoj točki. Mi smo u fazi Vašeg prava da se raspiše referendum”, rekao je ustavnopravni stručnjak i zastupnik Mosta Robert Podolnjak.
Smatra kako je u potpunosti izostala bilo kakva pravna i sudska zaštita ustavnog prava na referendum: “Do sada nije bilo nikakve mogućnosti da se zahtijeva zaštita ustavnog prava koje je nedvojbeno definirano čl. 87 Ustava. Iz svega što je rečeno nedvojbeno je da su povrijeđena ustavna prava građana koji su dali svoj potpis i tražili referendum o izbornom sustavu. Jer ovaj postupak kakav nam je predstavljen, o kojem smo mogli čitati i u medijima, nedvojbeno je postupak u kojem je jedna strana – Vlada putem svojega Ministarstva – u potpunosti privatizirala postupak provjere potpisa. Ustavni sud će se morati očitovati o ovome ako ozbiljno shvaća ustavno pravo građana na referendum”, rekao je Podolnjak.
“Ministar Kuščević je uz podršku premijera Plenkovića bio taj koji je odredio da Apis provjerava potpise, a ne DIP, samovoljno je određivao stroge kriterije za provjeru potpisa koji nisu definirani u Zakonu o referendumu, čak je tijekom samog procesa postrožio kriterije, proizvoljno je odredio članove povjerenstva, zabranio promatrače i na kraju je u samom Apisu organizirao izložbu potpisa. Na kraju je predložio Saboru da se njihovo sramotno izvješće o provjeri potpisa prihvati”, rekla je Natalija Kanački, članica Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje.
Nikola Banić sa Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija FER-a, u svojem je izlaganju objasnio kako se manipuliralo potpisima, navevši niz primjera prema kojima je dokazao da se vrlo lako mogla provjeriti volja birača: “Kada se govorilo da neće javno priznavati imena, jedna gospođa je u Povjerenstvu rekla da ako se netko zove Dragutin, a potpiše se Drago, onda se to ne može priznati kao važeći potpis. Uspoređivao sam neke ljude s E-oglasne ploče, čiji su podaci javno dostupni i uspoređivao s imena u sustavu poreznih obveznika. Bilo je ime jedne gospođe Eti Lukrecija, kako je navedena u jednom sustavu, dok je u drugom sustavu navedena samo kao Eti. Zašto je ovdje to dozvoljeno i priznato, a u drugom slučaju nije?”, pitao se Banić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
