Za učenike lakše školske torbe i više digitalne nastave, za roditelje jeftinija kupnja, smisao je zakona o udžbenicima o čijem će konačnom prijedlogu u četvrtak, pretposljednjeg radnog dana prije zimske stanke, raspravljati Hrvatski sabor.

Taj zakon prvi put definira najvišu cijenu i masu kompleta udžbenika po razredima, tako primjerice svi obvezni udžbenici i radni materijali od prvog do četvrtog razreda osnovne škole ne bi smjeli biti teži od tri kilograma, niti skuplji od 460 kuna. Udžbenici za peti i šesti razred mogli bi težiti pet, a za sedmi i osmi šest kilograma. Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobravalo bi samo udžbenike.

Dopunska i pomoćna nastavna sredstva, dakle radne bilježnice, zbirke, atlase itd., bili bi drugi obrazovni materijali i o njihovu bi korištenju odlučivale škole odnosno učitelji, u skladu sa zahtjevima kurikuluma i autonomijom škola i učitelja.

Zakon je u Saboru predstavila ministrica Blaženka Divjak i poručila da je ministarsko mjesto preuzela kako bi “promijenila paradigmu obrazovanja” te da nije očekivala toliko kritika i opstrukcija jednog “tehničkog zakona”. “Od tehnologije ne treba bježati, nego učenike naučiti kako je odgovorno koristiti, a ne samo za zabavu. Istraživanja pokazuju da je u EU devet od deset mladih ljudi svaki dan na internetu, a u ukupnoj populaciji je to pet od deset i to je jedan od najvećih digitalnih jazova koji se mogu vidjeti. Nemamo pravo dokidati dotok informacija, ali možemo dati upute o tome kako će se studenti i učenici sigurno ponašati na interenetu. Četvrtina kurikuluma informatike se bavi time, to je važno, a ne zabrane”, rekla je Divjak braneći zakon.

Rekla je da se digitalizacijom nikome ne pogoduje jer isti nakladnici koji su radili knjige sada rade digitalizaciju. “Neki su se pripremili i idu u korak s četvrtom industrijskom revolucijom, a neki su napunili skladišta knjigama koje su možda primjerenije 19. stoljeću”, rekla je Divjak. Napise iz medija da su neke napredne države zabranile digitalizaciju u školama, Divjak je nazvala lažnim vijestima. Kao i u Francuskoj i kod nas je zabranjeno korištenje mobitela u nastavi ako je mobitel ometa, ali Francuska također razvija digitalne obrazovne sadržaje za osam predmeta, izvijestila je Divjak. 

Prijedloženi zakon ljutio je nakladnike, ljuti i partnere u vladajućoj koaliciji

‘Bandićev’ saborski Klub zatražio je, naime, da se u zakonu propiše da država osigurava sredstva za udžbenika za sve osnovne škole, a da Vlada, ovisno o raspoloživom novcu, može za svaku školsku godinu odlučiti i o financiranju onih za srednjoškolce. Bez toga, Klub ne želi dići ruku za zakon.

Klub to radi nakon što je u saborskoj raspravi o Državnom proračunu za iduću godinu tražio, pa nakon dobivenih jamstava, povukao zahtjev da se u proračunu za 2019. osigura 280 milijuna kuna za besplatne udžbenike za osnovnoškolce.

U Klubu odbijaju tumačenje kako se njihova nova intervencija može čitati kao izraz nepovjerenja u dobivena jamstva, te opetuju da je osnovno obrazovanje obvezno za sve učenike, pa svima treba biti dostupno pod jednakim uvjetima.

Resorna minstrica Blaženka Divjak u srijedu je najavila da će otići s ministarskog mjesta ako u petak ne prođe predloženi zakon o udžbenicima.

“Stvar” u međuvremenu smiruje predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić, koji nakon sastanka vladajuće koalicije u srijedu poslijepodne, izjavljuje da će ‘Bandićev’ Klub u petak ipak glasovati za zakon.

Iz krugova bliskih tom Klubu u srijedu navečer, međutim, uzvraćaja da zakon o udžbencima neće imati njihovih “12 glasova” ne bude li u njemu pisalo da će država osigurati novac za osnovnoškolske udžbenike.

Ništa nije dogovoreno, to je manipulacija, ne prihvate li se naši zahtjevi, u petak za zakon neće biti “12 glasova”, a neće biti ni kvoruma, uvjerava izvor blizak ‘Bandićevu’ Klubu.

Hrvatski sabor redovan ovogodišnji rad zaključuje u petak glasovanjem o 30-ak točaka, zastupnici će se ponovno okupiti nakon 15. siječnja iduće godine.