Popis poljoprivrede provest će se u Hrvatskoj u lipnju iduće godine, a cilj je njime dobiti što preciznije podatke o hrvatskoj poljoprivredi te utvrditi važnost te djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo, predviđeno je prijedlogom zakona o popisu poljoprivrede 2020. koji je Državni zavod za statistiku (DZS) uputio u javnu raspravu.
Popis poljoprivrede opsežno je statističko istraživanje čiji je cilj “dobivanje što preciznijih podataka o hrvatskoj poljoprivredi – gospodarenju zemljištem i načinu poljoprivredne proizvodnje, načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, stočnom fondu i objektima za smještaj životinja i gospodarenje stajskim gnojem, navodnjavanju, radnoj snazi u poljoprivredi, dopunskim djelatnostima na poljoprivrednom gospodarstvu, prodaji poljoprivrednih proizvoda, mjerama potpore ruralnom razvoju te o prilagodbi na ekološku poljoprivrednu proizvodnju i aspektima zaštite okoliša”, ističe se u obrazloženju predloženog zakona o kojemu se do 7. ožujka provodi javno savjetovanje.
Popisom se želi utvrditi i važnost poljoprivrede za hrvatsko gospodarstvo.
Zakonom se predlaže utvrditi i da će se popis poljoprivrede provesti u razdoblju od 1. do 30. lipnja 2020. godine.
PROČITAJTE JOŠ
DZS će prve rezultate popisa poljoprivrede objaviti do 30. studenoga 2020. godine, a konačne rezultate najkasnije do 31. prosinca 2021. godine, predviđa zakonski tekst.
Procjenjuje se da će u popis poljoprivrede biti uključeno oko 3.000 sudionika – popisivača, kontrolora, koordinatora, članova popisnih povjerenstava i članova popisnih centara.
Troškovi pripreme, organizacije popisa poljoprivrede, kao i za obradu i objavljivanja podataka u ukupnom iznosu od 34,25 milijuna kuna osiguravaju se u državnom proračunu u okviru financijskog plana DZS-a za razdoblje od 2018. do 2021., predviđeno je zakonskim tekstom.
Prema prijedlogu, prikupljeni podaci o strukturi poljoprivrednih gospodarstava bit će usporedivi na razini Europske unije i pružiti statističku bazu znanja za planiranje, provedbu, nadzor, procjenu i reviziju povezanih politika, osobito Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
Što će sve popis poljoprivrede obuhvatiti
Popisom će biti obuhvaćena poljoprivredna gospodarstva koja imaju više od 0,40 hektara korištene poljoprivredne površine (KPP) i/ili 0,5 stočnih jedinica, ili manje od 0,40 hektara korištene poljoprivredne površine ali najmanje 0,1 hektar voćnjaka, vinograda i/ili maslinika, bilo koju površinu rasadnika, površine pod povrćem, sjemenskim usjevima i presadnicama, cvijećem i ukrasnim biljem ili gljivama namijenjenima za tržište te sve pčelinje zajednice.
Popisom neće biti obuhvaćene površine pod povrtnjacima za vlastite potrebe s manje od 100 četvornih metara.
Prema prijedlogu zakona, popisom poljoprivrede bit će obuhvaćeni OPG-i koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom i s njom povezane ostale korisne djelatnosti i poslovni subjekti, kao i njihovi dijelovi koji obavljaju poljoprivrednu proizvodnju.
Prikupit će se podaci o upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom, članovima gospodarstva i radnoj snazi na poljoprivrednom gospodarstvu, gospodarenju zemljištem i načinu poljoprivredne proizvodnje, korištenju oranica, povrtnjaka (okućnica), livada i pašnjaka, voćnjaka, vinograda, maslinika, rasadnika, ostalih trajnih nasada i ostalog zemljišta, gljivama, broju stoke, peradi i ostalih životinja, objektima za smještaj životinja i gospodarenje stajskim gnojem, navodnjavanju, ekološkoj poljoprivredi, mjerama potpore ruralnom razvoju i obavljanju ostalih korisnih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu.
Podatke od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava prikupljat će popisivači metodom osobnog intervjua s pomoću prijenosnog računala, dok će se od poslovnih subjekata podaci u pravilu prikupljati putem interneta unosom podataka u elektronički popisni obrazac.
I u samom zakonskom tekstu DZS ističe da će se podaci koji se prikupe koristiti isključivo za statističke svrhe te će biti temelj za ažuriranje Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava.
Predviđa se da će zakonski prijedlog biti upućen u hitnu saborsku proceduru, a radi stvaranja uvjeta za provedbu Uredbe EU iz 2018. o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredbi iz 2008 i 2011.
Tom uredbom propisano je da su države članice dužne dati provjerene osnovne podatke, podatke o modulima i izvješće o kvaliteti unutar 15 mjeseci po završetku referentne godine.
Prikupljanje osnovnih podataka za referentnu godinu 2020. provodi se u obliku popisa poljoprivrede.
Podaci koji se zahtijevaju uredbom obuhvaćaju 98 posto ukupno korištene poljoprivredne površine (bez povrtnjaka) i 98 posto stočnih jedinica svake države članice, napominje se u obrazloženjima zakona.
Inače, zadnji je popis poljoprivrede u Hrvatskoj proveden od 1. do 15. lipnja 2003. godine, što je bio prvi takav popis nakon 40 godina.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
