Gost Novog dana bio je ministar financija Zdravko Marić. Komentirao je prognoze rasta BDP-a, jamstava za brodogradilišta i situaciju u Agrokoru.
Komentirajući razinu rasta BDP-a kaže kako gleda u pravilu rashodnu stranu BDP-a i tu je “jedan indikator s kojim nikako ne možemo biti zadovoljni, to je usporavanje robnog izvoza kao izravna posljedica pada industrijske proizvodnje u 4. tromjesečju. Već dulje vrijeme hrvatsko gospodarstvo je poprilično ovisno o uvozu”, kaže ministar financija Zdravko Marić.
VEZANE VIJESTI
Kaže kako su dva dobra pokazatelja nastavak dobrih performansi osobne potrošnje “koja je reagirala na određene porezne mjere koje su povećale dohodak”. Podsjetio je da je za gotovo 470 000 zaposlenika isplaćene preko milijardu kuna zbog odluke Vlade o povećanju neoporezivog dijela primanja.
“Treba nam rast investicija, njih treba održavati, dodatno stimulirati. Hrvatska treba učiniti dodatne iskorake da bi kroz strukturne reforme i neke druge vidove olakšala investicijsku klimu”, zaključuje Marić.
Agrokor i Uljanik nisu previše utjecali, sređene javne financije pomogle
Govoreći o utjecaju Agrokora i Uljanika na javne financije kaže kako se Agrokor kao rizik vrlo malo materijalizirao. “Refleksija UIjanika na javne financije je takva da smo do sada platili 2,8 milijardi kuna, ostaje nam još milijarda i pol, borimo se da jedan dio jamstava uspijemo spasiti da se brod završi i otkaže dio jamstva. Da nismo doveli javne financije u red i na ovu održivu razinu to bi bio još veći problem”, kaže ministar.
Dodaje kako već dulje vremena govorimo o brodogradnji, međutim brojke govore da je ukupna brodogradnja manja od 1 posto ukupne industrijske proizvodnje. “Kada govorimo o izvozu moramo gledati koliko je i koja komponentna uvozna, a koliko izvozna”, zaključuje Marić.
PDV pao, a cijene rastu
Komentirao je i rats cijena unatoč smanjenju PDV-a. “Kada smo se odlučili u smjeru kako dohvatiti sve građane onda smo se odlučili na smanjenje PDV-a na prehrambene namirnice. Mi smo tržišno gospodarstvo, ne možete nikoga natjerati da snizi cijene. Vrlo malo ili gotovo nikada nije došlo do smanjenja cijena na niže kada se smanjivao PDV. Vidi se kod većih trgovačkih lanaca koji su se oglašavali sa sniženim PDV-om i prije nego je on snižen. Vidimo snižavanje cijena mesa za 3 posto i voća za 9 posto, ali treba apostrofirati rast cijena ribe i povrća. To je prvi podatak s kojim raspolažemo”, otkriva ministar i najavljuje da će zajedno s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem razgovarati s Hrvatskom poljoprivrednom komorom.
#related-news_0
“Po porezu na dohodak Hrvatska spada na samo dno. Na samom vrhu je po pitanju PDV-a. Idemo pronalaziti dodatni prostor kako rasteretiti rad. Našli smo dobru mjeru povećanja neoporezivog dijela. Imao problematiku socijalnih doprinosa koji su prilično visoki, 20 posto se izdvaja iz bruto plaće za mirovine, a vidimo u kakvom je stanju mirovinski sustav. Zato je kolega Marko Pavić krenuo u reformu. Odlučili smo ukinuti doprinos za zapošljavanje i doprinos za ozljedu na radu. Dio sredstava smo morali preusmjeriti na zdravstveni sustav jer u ovom trenutku nije financijski održiv. Trenutačno je sedam milijardi kuna dugova u zdravstvu”, kaže ministar i dodaje kako sve uštede koje pronađu preusmjeravaju na zdravstvo.
“Problem zdravstva ne možemo riješiti samo na prihodovnoj strani, moramo raditi i na racionalizaciji rashodovne strane. Smanjenje troškoa je jedan od preduvjeta ako želimo govoriti o održivosti zdravstvenog sustava”, zaključuje.
Moramo jačati industrijsku proizvodnju, kompenzirat ćemo rast cijena plina
Komentirajući ekonomske prognoze zemalja članica EU-a, među njima i naših glavnig trgovinskih partnera Njemačke i Italije, kaže kako su to sve rizici koji stoje i koji su prisutni, ali vidi na razini EU-a da svi traže i pronalaze rješenja kako se oduprijeti tim izazovima. “Svi smo manje više izloženi globalnim izazovima. Sve te globalne rizike treba ukalkulirati, ali imamo domaću zadaću baviti se našim izazovima, prije svega jačanjem industrijske proizvodnje”, rekao je.
Najavio je da će ako dođe do poskupljenja plina od 20 posto gledati kako kroz druge vidove i moduse kompenzirati “da ti udari ne budu preveliki”.
Za INA-u i odabir savjetnika kaže kako vode proces transparentno i otvoreno. “Želimo da javnost od prvog trenutka bude upoznata. Potrebno je angažirati stručne savjetnike, taj proces je uzeo više vremena nego sam očekivao.” Realno mu je da se neke odluke oko INA-e donesu u ovoj godini i kaže da će raditi na tome.
Bez komentara o Agrokoru
“Držim se svoje odluke da nikakve detalje po pitanju Agrokora, a nisam više ni upoznat s odnosima u kompanij, pratim u medijima, ne bih ulazioi u detalje, iz perspektive javnih financija, znate da proklamiram jasan smjer i cilj, a to je smanjivanje troška kamata koje Hrvatska plaća. Jedna od izazovnijih odluka mi je bila iz 2016. kada sam odbio zaduživanje pa se devet mjeseci kasnije vratio i dogovorio bolje uvjete, smatram da Hrvatska treba nastaviti popravljati svoju sliku.”
Na pitanje urednika Novog dana Tihomira Ladišića je li održivo da se Agrokor zadužuje s kamatama od 14 posto odgovara: “Ja mislim da svatko tko se bavio poduzetništvom, a i da nije, elementarna logika govori da je to teško kompenzirati i biti konkurentan uz tako visoke troškove zaduživanja.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
